Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Subsídiu Universal $200 bá Uma-Kain iha Poténsia Governu Viola Rasik Nia Dekretu-Lei

Published

on

Hatutan.com, (24 Setembru 2022), Díli-Asuntu  preokupante kona-bá polítika subsídiu uma-kain $200 ne’ebé  Governu hanaran “Sibsidiu Fim do Ano” atu implementa iha fulan-Novembru 2022  iha iha lapsu ka lakuna iha norma Dekretu-Lei Nu.37/2022 no hamosu poténsia Governu viola Dekretu-Lei ne’ebé Governu rasik dekreta.

Lee Mós : Aplikasaun Universal Subsídiu “Fim do Ano” $200,00 Kada Uma-Kain Kria Injustisa Sosiál

Reuniaun Konsellu Ministru (KM). Foto/Elio dos Santos da Costa

Tuir dokumentu Dekretu-Lei Nu.37/2022  ne’ebé Hatutan.com asesu iha alínea daruak hosi preámbulu Dekretu-Lei referidu, Governu fundamenta ninia motivasaun, justifikasaun no intensaun tanba-sá Governu introdús polítika subsídiu uma-kain ne’e.  Governu rekoñese no konsiente katak pagamentu estraordináriu (saláriu désimu terseiru  ka gaji ke-13) iha fim do ano bá funsionáriu públiku sira durante ne’e, kria hela injustisa sosiál no dezigualdade iha bá sidadaun sira ne’ebé la abranje bá pagamentu ne’e, liuliu bá sira ne’ebé la iha rendimentu regulár, no la iha servisu fiksu. 

Ho nune’e Governu dekreta liuhosi Dekretu-Lei Nu.37/2022 ne’e nu’udar alternativa ida atu halo balansu no rekompensa bá situasaun injustisa no dezigualdade ne’e, hodi garante justisa sosiál no igualdade iha distribuisaun apoiu sira.

Advertisement

Bazeia bá Dekretu-Lei ne’e, agora daudaun ministériu implementador mak Ministeriu Solidariedade, Sosiál no Inkluzaun (MSSI) halo hela preparativus sira, maibé asuntu ne’ebé halo preokupadu mak Dekretu-Lei ne’e define buat ida, Konsellu Ministru (KM) orienta no deside buat seluk ne’ebé kontráriu ho espíritu no limite Dekretu-Lei  referidu.  

Tuir deklarasaun hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (PCKM), Fidelis  Manuel Leite Magalhães klarifika katak Konsellu Ministru ka Governu “hakarak” atu halo pagamentu ho karater ‘universal’ katak hahú husi Prezidente  Repúblika, eis-titular sira, polítiku sira no ezekutivu sira, kargu xefia sira hosi diretór jerál to’o xefe departamentu no funsionáriu regulár sira iha direitu  hanesan ho povu baibain nu’udar benefisiáriu  bá subsídiu “Fim do Ano” $200 bá kada uma-kain ne’e.

Dekretu-Lei  Nu.37/2022  ne’ebé Hatutan.com asesu hatudu katak desizaun Konsellu Ministru  nian bá aplikasaun universal bá “subsídiu Fim do Ano” ne’e kontráriu ho espíritu Dekretu-Lei ne’e.

Dekretu-Lei ne’e la define no estabelese ho klaru se mak nu’udar benefisiáriu alvu loloos – maibé iha artigu 1 (2) Dekretu-Lei ne’e konfirma no indika objetivu hosi lei ne’e mak família (uma-kain) sira ne’ebé ekonomikamente vulneravel liu.  Nune’e,

bainhira MSSI halo tuir orientasaun KM ne’e implika situasaun sira hanesan:

Advertisement
  1. Governu rasik hatudu inkumprimentu bá obrigasaun tuir lei (DL) nú.37/2022 ne’ebé nu’udar baze legal bá orienta polítika subsídiu uma kain ne’e;
  2. Sei kria presedente la di’ak bá futuru tanba komportamentu governu/ezekutivu ne’ebé hatudu dezobediénsia ba lei ne’ebé Governu rasik mak dekreta;
  3. Sei hamosu mal-gastu signifikativu no deznesesáriu, la tuir lei no hamosu prejuizu bá estadu liuhusi Orsamentu Jerál Estadu tanba ema ne’ebé la iha direitu atu asesu bá subsídiu ne’e sei asesu hotu bá subsídiu ne’e.
  4. Polítika ne’e mós sei prejudika esforsu sira nivel Estadu tomak atu promove governasaun di’ak no kombate korrupsaun tanba governu uza ninia ‘deskrisaun’ (diskresi = desizaun) boot liu ka ultrapasa fali orden lei nian;
  5. Partikularmente kestaun sentrál liu mak Rezolusaun Governu no diploma ministerial la’ós aktu legislative, tanba ne’e la bele altera ámbitu konteúdu tomak husi subsídiu fim do ano ba uma-kain, ne’ebé estabelese husi Dekretu-Lei n.° 37/2022.
  6. Rezolusaun Governu no diploma ministerial hirak ne’e nu’udár aktu normativu própriu iha podér administrativu ne’ebé sujeita ka subordinadu bá Lei, nune’e la bele kontrária ho Dekretu-Lei ne’e.

Subsídiu “Fim do Ano” La Efikás

Diretór Ezekutivu Lalenok bá Ema Hotu (LABEH), Christopher Henry Samson. Foto/Elio dos Santos da Costa

Diretór Ezekutivu Lalenok bá Ema Hotu (LABEH), Christopher Henry Samson konsidera, Governu  ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, la preparadu atu implementa subsídiu universál “fim do ano” $200 , nune’e la efikás tuir polítika Governu nian no at liu tan,  Governu laiha estudu komparativu ida di’ak hodi tetu nia sustentabilidade bá orsamentu Estadu ne’ebé iha.

Hatutan.com iha nia servisu fatin, Comoro, Díli, Sábadu (24/09/2022),  Christopher Henry Samson, hateten ema hotu tenke haree didi’ak polítika  subsídiu “Fim do Ano” $200  liga ho memória institusionál ne’ebé hatudu katak husi Primeiru Governu too VII Governu konstitusionál fahe subsídiu universál fim do ano ne’e ba povu.

Tuir nia haree katak iha programa tinan-lima (5) ne’ebé VIII Governu la enkaixa programa subsídiu universál “fim do ano” maibé programa $200  mosu iha eleisaun prezidensiál iha ne’ebé prezidente sestante husu bá Primeiru-Ministru atu aplika subsídiu $ 200 bá kada uma-kain iha” fim do ano” ba apoiu sira-nia nesesidade tamba funsionáriu iha saláriu désimu-terseiru maibé povu laiha buat ida.

“Lei subsídiu universál fim do ano ne’e mai ho karater universál ne’ebé aprezenta iha Konsellu Ministru no hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál se-se de’it bele simu tamba nia sai ona direitu adkeridu, no iha direitu adkeridu ne’e so bá sidadaun sira ne’ebé mak sente katak ne’e la fear nia bele deklara lakohi simu hodi husik nia direitu ne’e,” Christopher Henry Samson hateten.

Se mak atu simu no se mak la simu,  tuir Cristopher ne’e la’ós ona pergunta ne’ebé bele husu tamba lei subsídiu ne’e rasik aprova tiha ona ho karakter universál no uma kain hotu-hotu ne’ebé eziste iha Timor-Leste tenke simu.

Preokupasaun ne’ebé LABEH iha mak tenke iha jestaun ida di’ak atu labele mosu irregularidade iha implementasaun no ezekusaun bá orsamentu subsídiu universál fim do ano ne’e rasik.

Advertisement

LABEH haree katak problema boot ne’ebé Governu sei enfrenta mak iha jestaun no implementasaun no iha evidénsia katak sei hamosu korrupsaun. Simplesmente subsídiu Covid-19 ne’ebé antigamente fahe bá uma-kain sira ho rendimentu menus husi $500 too agora balun seidauk simu no nia abut bá problema mak Timor-Leste laiha dadus sensu uma-kain ida loos no governu la up-date kona-bá dadus uma-kain ne’ebé eziste.

“Governu iha ona dadus ne’ebé loos ka lae kona-ba família ka uma-kain hira mak sei simu subsídiu universál fim do ano ne’e, atu bele asegura katak osan ne’ebé iha labele monu ba ema ida-rua ka grupu ida nia bolsu tamba kuandu iha fallansu ho dadus sei hamosu korrupsaun,” Christopher Henry Samson hateten.

Diretór ezekutivu LABEH ne’e hatutan, problema LABEH nian mak se uainhira dadus hosi governu liuliu Ministériu implementador  (MSSI) sira laloos korupsaun sei buras no sei fó prejuizu bá Estadu.

Timor-Leste iha hela pandemia globál Covid-19, problema mudansa klimátika no dezastre naturál ne’ebé fó todan bá Governu, no Governu halo esforsu atu fó resposta ba situasaun ne’e, maibé Christopher hateten, resposta sira ne’e la kona povu nia laran tamba resposta hirak ne’e mai ho karater urjente, la preparadu, la efisiénsia no pior liu laiha estudu viabilidade ida ne’ebé di’ak para bele hatene didi’ak povu nia moris.

“Hau hanoin tamba lei iha tiha ona nune’e husu ba ministériu implementador sira atu ezekuta ho kuidadu hodi labele haburas korrupsaun tamba ne’e osan povu nian ne’ebé mai husu fundu mina-rai, tamba ne’e se-se deit mak komete erru iha implementasaun subsídiu universál fim do ano tenke lori ba tribunal,”  Christopher Henry Samson afirma.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

CCI-TL Preokupa Foos Subsídiu Fa’an iha NTT, Governu Seidauk iha Informasaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli— Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) preokupa ho foos subsídiu ne’ebé kamioneta sira tula hosi Timor-Leste (TL) no lori sai bá fa’an iha Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia (RI).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

CCI-TL Laiha Kompeténsia Hatun Folin Foos

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), Díli Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) laiha kompeténsia atu hatun folin foos ne’ebé oras ne’e kontinua sai preokupasaun povu Timor-Leste no mundu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Setembru, Realiza Festival Rabilau Promove Turizmu TL bá Mundu

Published

on

Hatutan.com, (12 Abríl 2024), Díli- Governu hamutuk ho Prezidénsia Repúblika sei promove turizmu Timor-Leste bá mundu liuhosi Festival Rabilau ne’ebé sei realiza iha Postu administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaro, iha fulan-Setembru 2024.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending