Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Aplikasaun Universal Subsídiu “Fim do Ano” $200,00 Kada Uma-Kain Kria Injustisa Sosiál

Published

on

Hatutan.com, (22 Setembru 2022), Díli- Aplikasaun ka implementasaun subsídiu  “Fim do Ano” $200,00 bá kada uma-kain  ne’ebé estabelese no sei implementa bazeia bá Dekretu-Lei nú.37/2022 ho intensaun atu  kria justisa sosiál ida bá Timoroan sira posivel boot sei hamosu fali injustisa sosiál.

Dollar Amérika. Foto/Google

Liuhosi sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministru nian iha loron 6 fulan-Maiu 2022, aprova projetu Dekretu-Lei  ne’ebé aprezenta hosi Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta dos Santos, relasiona ho “Apoiu Pontuál bá Uma-Kain sira” hamosu injustisa sosiál tanba  uma-kain hotu-hotu (universal), hahú hosi Prezidente Repúblika, Funsionáriu Públika, Funsionáriu Administrasaun Públika to’o komunidade ho kondisaun vulneravel simu hanesan ho montante S200,00.

Entretantu pesoál sira ne’ebé haknaar hanesan funsionáriu públiku, ajente administrasaun publika (direta no indireta) iha órgaun soberanu Estadu nian ho mós funsionáriu sira setor privadu nian hetan nanis ona sira-nia regalia ka saláriu désimu terseiru (gaji ke-13) iha “fim do ano” ne’ebé prevalese iha Lei Funsaun Públiku no Lei Kódigu Laboral.  Nune’e, traballadór empreza sira privadu ho traballadór administrasaun públiku iha órgaun Estadu nian sei hetan subsídiu dobru subsídiu “fim do ano” kompara ho sidadaun baibain   ne’ebé la iha rendimentu permanente no vulneravel liu iha sosiedade.

Membru Parlamentu Nasionál sira hanesan órgaun lejizladór liuhosi Bankada PUDD, FRENTI-MUDANÇA ho UDT konsidera intensaun Governu nian hamosu Dekretu-Lei  nú.37/2022 kona-bá pagamentu bá uma-kain ho naran “Subsídiu Fim do Ano” di’ak no hakarak ajuda povu iha situasaun ekonomia ida susar tebes ohin loron ne’e,  maibé tenke iha  klasifikasaun katak, uma-kain hirak ne’ebé  merese bá subsídiu ne’e mak sira ne’ebé vulneravel liu no la iha serbísu ka la iha rendimentu permanente.

Advertisement

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru nu’udár mós Portavós VIII Governu Konstitusionál,  Fidelis Manuel Leite Magalhães, fó argumentu katak polítika Governu nian kona-bá subsídiu $200 bá kada uma-kain sira ne’ebé hanaran “Subsídiu Fim do Ano”  sei atribui universalmente. Signifika katak, membru no órgaun soberanu sira mós sei hetan hotu direitu bá subsídiu ne’e.

Konforme bá dadus ka relatóriu  iha livru rejistu uma-kain iha kada suku iha territóriu Timor-Leste, to’o loron 28 fulan-Fevereiru 2022 ne’ebé  sujesita bá subsidiu ne’e hamutuk 343.295. Nune’e, tuir kalkulasaun katak orsamentu bá “Subsídiu Fim do Ano” 2022 bele liu millaun $70.

Dekretu-Lei nú. 37 /2022, loron 25 Maiu, énfaze ninia fundamentu hosi espíritu  Dekretu-Lei ne’e mak atu kria justisa sosiál ida bá Timoroan sira ne’ebé durante ne’e la hetan tratamentu no benefisia hanesan funsionáriu públiku sira.

Estadu rekoñese no konsiente katak atribuisaun prestasaun sosial hosi Estadu bá traballadór sira  iha instituisaun públika sira kria tiha ona desigualidade no injustisa sosiál entre sidadaun sira ne’ebé asumi knaar iha instituisaun públika sira no sira ne’ebé la’os funsionariu públiku.

Tanba ne’e, atraves husi Dekretu-Lei nú. 37 /2022, Governu introdus polítika subdsidiu anual uma kain atu halo balansu bá sidadaun sira ne’ebé la benefisia hosi pagamentu extraordinariu fim do ano (gaji ke-13) iha instituisaun públika sira. Nune’e, subsidiu uma-kain ne’e sei benefiisia sidadaun ka timoroan sira ne’ebé la hetan redimentu regulár, la iha serbisu no rendimentu ne’ebé fiksu ka Timoroan sira ne’ebé ekonomikamente vulneravel iha sosiedade.

Advertisement

Xefe Bankada Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD), António De Sá Benevides. Foto/Elio dos Santos da Costa

Xefe Bankada Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD), António De Sá Benevides, komprende katak, razaun fundamentál, momentu bainhira governu bá ninia pedidu iha plenária PN ne’e, atu aumenta tán orsamentu iha Orsamentu Retifikativu nian, atu ajuda família sira iha uma-kain sira hotu-hotu ho montante $200 iha programa  “Subsídiu Fim do Ano” 2022. Tanba Governu iha hanoin ida katak, kuaze problema ekonomia ne’ebé mak nasaun enfrenta no povu enfrenta.

Bankada PUDD fiar metin bá Governu ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak katak, subsídiu ida ne’e sei fó de’it bá komunidade sira ka uma-kain sira ne’ebé la iha rendimentu ka vulneravel tebetebes iha sosiedade Timor.

“Ita tenke iha padraun ida atu hirak ne’ebé iha saláriu permanente mai tan ho saláriu désimu terseiru la bele simu fali osan $200 . Hanesan mós daudauk, ita boot sira akompaña iha sexta bázika ne’e, la’ós ema hothotu simu. Sé ha’u deputadu, ida ne’e mós hola parte atu simu, ha’u sei la simu ida ne’e, tanba ha’u sei bele iha kbiit, ho ha’u nia saláriu ne’e sufisiente. Povu sira mak merese liu atu hetan, no povu ida ne’ebé  balu sei dezempregu, barak kedas, seidauk hetan serbisu,” Deputadu António De Sá Benevides, hateten.

Xefe Bankada FRENTI-MUDANÇA (FM), Isabel Ximenes, afirma iha diskusaun orsamentu jerál estadu nian foin lalais, Governu aprezenta razaun katak, subsídiu ida ne’e, sei fó bá família sira iha uma-kain foun. Família sira ne’ebé mak hanesan funsionáriu públiku, deputadu sira, membru governu, prezidente repúblika, labele simu direitu ida ne’e.

“Ita espera dehan, orsamentu ne’e bele bá duni iha ita nia uma-kain ne’ebé vulneravel iha sosiedade,” Deputada Isabel Ximenes afirma.

Bá membru órgaun soberanu sira ho nia funsionáriu sira atu simu hotu “Subsídiu Fim do Ano”,  Deputada Isabel Ximenes husu atu Governu haree no tetu halo didi’ak, tanba sé ida ne’e akontese duni, FRENTI-MUDANÇA la tuir regra  tanba subsídiu ne’e direitu bá sira ne’ebé mak la simu saláriu  désimu terseiru.

Advertisement

Xefe Bankada Uniaun Demokrátika Timorense (UDT), Francisco David Dias Xavier Carlos ‘Abonu’. Foto/Elio dos Santos da Costa

Xefe Bankada Uniaun Demokrátika Timorense (UDT), Francisco David Dias Xavier Carlos ‘Abonu’, konsidera katak, programa ne’ebé Governu halo ne’e, di’ak, tanba ida ne’e, povu presiza duni. La signifika povu tane-liman. Maibé, ida ne’e kompromisu sira hosi parte Governu, iha tempu ida ne’ebé sira halo kampaña bá kandidatura Prezidente Repúblika nian.

Agora, subsídiu ida ne’e, sei fó iha fulan-dezembru 2022 ne’e, no hosi bankada UTD apoiu, sé subsídiu ne’e fó bá povu hotu-hotu, la haree ba kór partidu, la haree bá nia rendimentu, atu nune’e iha Natál tinan ne’e, povu rasik bele simu subsídiu ida ne’e, hanesan prémiu ka bonus ida ba sira, atu nune’e sira bele pasa netik festa Santu Natál ho alegria ida ne’e. Biar nune’e, Deputadu Francisco David, fó hanoin katak, subsídiu ne’e labele fó bá sira ne’ebé mak hetan ona saláriu iha désimu terseiru ka saláriu permanente.

“Sé karik hanesan ne’e, entaun ministru sira mós bele bá simu, la haree tuir nia rendimentu. Mais prinisipalmente, haree liubá povu ne’ebé mak ita haree kala merese. No talvéz, ita haree hanesan mós tinan hirak liubá, kada família simu $200 ne’e, bazeia ba rendimentu. Ema ne’ebé mak nia saláriu $500+1 labele simu no la merese,” Deputadu Francisco David haktuir.

“Mais ema sira ne’ebé mak manán osan liu $1.500 ba leten, ha’u hanoin, hanesan deputadu, purvolta $2000-resin to’o $3000, bá simu tán ida ne’e halo saida. Husik bá ita-nia maun-alin povu ne’ebé mak bele mak simu,” Deputadu Francisco David hateten.

Bainhira subsídiu $200 kada uma-kain ne’e, sei atribui hotu bá membru órgaun soberanu sira, maka Bankada UDT haree katak, Governu rasik kontra ninia filozofia ida ne’ebé dehan poupansa. Signifika laiha ona poupansa bá orsamentu Estadu.

“Ne’e konsidera hanesan mal gasto bá orsamentu Estadu, funsionáriu públiku, membru Governu, membru parlamentu, Prezidente Repúblika benefísiu hotu bá subsídiu $200,00. Ita haree nia lójika ne’e laiha,” nia tenik tan.

Advertisement

Priemira Vise-Prezidente PN nu’udár membru Bankada PLP, Angelina Sarmento Lopes. Foto/Elio dos Santos da Costa

Membru PN hosi Bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP), Angelina Sarmento Lopes, esplika, sentidu loloos hosi subsídiu $200 bá kada uma-kain sira iha “fim do ano” ne’e, fó bá família sira atu festeja natál ka ema bolu dehan subsídiu ida désimu-terseiru nian.

Lójika ida ne’e maka, deputadu sira aprova orsamentu ne’e, hodi atribui subsídiu bá ema sira ne’ebé maka tama iha kategoria kbiit laek, ne’ebé uluk iha tempu COVID-19, sira ne’e tama iha pakote ida, subsídiu familiar ne’ebé maka MSSI distribui ba família sira ne’e.

Deputada hosi Bankada apoiu Governu ne’e, kontra pratika Governu nia polítika deside atu fahe universalmente. Ida ne’e, tuir Deputada Angelina Sarmento Lopes, katak  la justu, tanba iha família balu, sira nia vida lorloron, sira-nia estatutu ekonomia, sira nia reseita ka income iha família sufisiente atu bele sustenta sira-nia moris liu-liu iha tempu ne’ebé ema hotu festeja loron boot sira.

Iha família balu presiza liu, nune’e tuir nia, Governu presiza halo diskriminasaun pozitiva. Signifika katak, família sira ne’ebé mak la iha kbiit liu, mak iha duni direitu ba subsídiu $200. Ida ne’ebé iha kbiit natoon, la presiza fó, tanba sé fó nafatin, maka Governu laiha tratamentu ida ne’ebé mak hanesan bá ema sira ne’ebé presiza liu, ho ema sira ne’ebé ladún presiza.

“Ha’u hein katak, Governu bele haree didi’ak ida ne’e, no importante liu mak, família ne’ebé mak kbiit- laek liu, bele sente netik buat ruma iha tempu ho natal ho tinan foun, sira mós bele festeja hanesan família sira seluk, bele hán-hemu, bele fasilita buat ne’ebé mak iha ninia hanesan família presiza,” Deputada Angelina Sarmento Lopes hateten.

Primeira Vise Prezidente Parlamentu Nasional (PNN) ne’e, dehan, bainhira atu atribui subsídiu ne’e, Governu liuhosi MSSI, tenke haree mós bá dadus agregadu familiar ne’ebé maka sira rejistu, konsulta mós ho parte estatístika nian, inklui ministériu sira seluk ne’ebé mais relevante, atu haree kona-bá agregadu familiar ne’ebé mak taka iha kategoria kbiit-laek ho ne’ebé presiza duni simu osan ne’e.

Advertisement

Xefe bankada FRETILIN, Antóninho Bianco. Foto/Elio dos Santos da Costa

Xefe bankada FRETILIN, Antóninho Bianco, esplika, normalmente, Governu hakarak fó subsídiu ida ne’e, tanba iha kada  tinan, funsionáriu sira iha saláriu désimu-terseiru.

“Funsionáriu sira hotu simu ona saláriu désimu terseiru, tanba ne’e, subsídiu ne’e fó de’it bá  ne’ebé  la iha rendimentu no la simu saláriu désimu terseiru,” Deputadu Antóninho Bianco afirma.

Responde kona-bá subsídiu ne’e sei atribui universalmente, Antóninho Bianco, aseita, maibé, universál ne’e la’ós ema hotu-hotu tenke hetan. Iha regra katak, sidadaun ka funsionáriu hirak ne’ebé hetan ona saláriu désimu terseiru sei la simu subsídiu $200.

Deputadu FRETILIN ne’e, dehan, atribuisaun subsídiu $200 iha “fim do ano” ne’e, nia lala’ok sei nafatin ho programa Sesta Bázika, ne’ebé oras ne’e la’o namanas hela iha munisípiu sira hotu, katak sira ne’ebé ho saláriu kada fulan ho valór $500+1  labele hetan ai-hán Sesta Bázika.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (MPCM), Fidelis Manuel Leite Magalhães, hatán katak, durante tinan barak ona nia lidera iha PCM  no nia mós halo diskusaun barak kona-bá buat ne’ebé hlao ema barak duvida, inklui jornalista sira.

“Ne’ebé, husik bá, ida ne’e depois ita-boot sira konfirma ho MSSI. Diskusaun ne’e bainhira nia mosu bá mak iha parte parlamentu nian mak ita diskute. Tanba ita hakarak atu kontribui bá iha rekuperasaun ekonómika, ita hakarak atu insentiva produsaun sira, ita hakarak atu lori liután osan, bele penetra bá iha komunidade sira. Agora, kona-bá rekizitu detalladu depois ita-boot sira di’ak liu konfirma ho MSSI,” Ministru Fidelis Magalhães, hatán.

Advertisement

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (MPCM), Fidelis Manuel Leite Magalhães. Foto/Elio dos Santos da Costa

Portavós Governu ne’e, dehan, debate ka diskusaun sira hanesan ne’e, hahú uluk kedan iha PCM mós, ko’alia dala-barak ona, kona-bá efikásia loloos entre universál ho la universál.

“Ita argumenta fila-fali, mezmu ha’u iha parlamentu, sé ita boot sira barak mós balu akompaña katak, tanba sá mak iha sistema ida hanesan ita ne’e, dala-ruma ita hili opsaun ida, di’ak liu fali ema seluk. Entaun, hirak ne’e mak ha’u hanoin  preokupasaun Governu nian, ne’e depois bá debate sira iha, karik ida ne’e sai debate iha parlamentu mak MSSI bele responde.  Ita fila bá, fila mai mak, asuntu hanesan ke diskute tiha ona, esplika dala fila-fila ona, dezde 2020, 2021 no agora 2022 tán, ita kontinua nafatin ho ida ne’e, ha’u ne’e asuntu ida simples ita kontinua diskute nafatin ne’e, ha’u hanoin, di’ak liu ita ko’alia bá asuntu seluk de’it ona,” portavós Governu, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten.

Iha Kuarta (21/09/2022) iha Palásiu Governu iha ámbitu sorumutuk Konsellu Ministru nian, Hatutan.com tenta halo konfirmasaun ho Vise-Primeiru-Ministru no Ministra Solidariedade, Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta dos Santos, kona-bá mekanizmu atribuisaun “Subsídiu Fim do Ano” 2022, maibé la konsege tanba V-PM nu’udár mós Ministra MSSI ne’e okupadu ho serbisu Estadu nian.

Fundamentasaun

Subsídiu uma-kain 2022 ne’ebé estabelese liuhusi Decreto-Lei n.° 37/2022, iha artigu 1.°, kona-bá objetu: “O presente diploma tem por objeto a atribuição de um apoio pecuniário único aos uma kain timorenses, doravante designado por subsídio de fim do ano.  O subsídio de fim do ano tem como objetivo apoiar a economia das famílias mais vulneráveis, garantindo-lhes uma prestação pecuniária para que estas possam celebrar condignamente as festas de fim do ano.

Dispozisaun legal deskreve ne’e halo limitasaun ho énfaze ida klaru iha ámbitu subsídiu fim do ano ba uma-kain  maka hanesan:  ida, estabelese subsídiu bá  fim-de-ano nu’udár apoiu pekunáriu úniku ne’ebé atribuí bá uma- kain timoroan sira. Rua, subsídiu ba fim do ano bá uma-kain ho objetivu atu apoia família timoroan sira ne’ebé iha ekonomia vulnerável liu  atu garantia sira hetan vantajem hosi subsídiu ne’e, hodi nune’e, sira bele selebra sira-nia festa fim do ano ho dignu.

Advertisement

Dekretu-Lei nu.37/2022 define katak família sira ne’ebé vulnerável liu mak nu’udar benefisiáriu lejítimu bá subsídiu fim do ano uma-kain la’ós universal, maibé abranje  bá de’it família uma-kain sira ne’ebé vulnerável liu iha sosiedade Timor.

Jornalista : Rogério Cárceres

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

CI ho ABC-ID Lansa Matadalan Jornalizmu Inkluzivu

Published

on

Hatutan.cm, (16 Abríl 2024), Díli—Conselho de Imprensa (CI) servisu hamutuk ho Australia Broadcasting Coorporation-International Development (ABC-ID) hala’o lansamentu bá Matadalan Jornalízmu Inkluzivu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Projetu Reabilitasaun Estrada iha Díli Laran “La Obedese” bá Prinsípiu Transparénsia

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), Díli– Iha Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA) fó sentidu katak  projetu fíziku (projetu ho karater emerjénsia ka karater normal)  ne’ebé iha implikasaun bá Orsamentu Estadu nian tenke tane as no garante prinsípiu transparénsia.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Prezidente Repúblika ho CCI-TL Diskute Dezafiu Investimentu iha TL

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), Díli Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hamutuk ho Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) hala’o diskusaun kona-bá dezafiu investimentu iha Timor-Leste liuliu liga ho lejislasaun sira.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending