Hatutan.com, (17 Jullu 2024), Díli—Sorumutuk Konsellu Ministru sira-nian iha Palásiu Governu, Kuarta (17/07/2024), delibera hodi fó poder tomak bá Vise-Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuadi Lay, hodi asina instrumentu aseitasaun bá protokolu Adezaun Timor-Leste bá Akordu Marrakexe ne’ebé estabelese iha Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) iha loron 22 fulan-Jullu ne’e iha Jenebra.
Lee Mós: Estadus Unidus Kongratula Timor-Leste Nia Adezaun bá OMK

Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay. Foto/Elio dos Santos da Costa
Komunikadu imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu relata katak selebra iha Abu Dhabi iha loron 26 fulan-Fevereiru 2024, no Protokolu ne’ebé altera Akordu Marrakexe, Akordu kona-bá Subsídiu ba Peska, selebra iha Jenebra iha loron 17 fulan-juñu tinan 2022, ne’ebé bandu forma subsídiu ruma ne’ebé prejudika peska.
Konsellu Ministru sira-nian mós delibera no fó podér tomak Vise-Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuadi Lay, hodi asina akordu ho:
- Ministériu Komérsiu Repúblika Populár Xina hodi reforsa Kooperasaun Investimentu iha Ekonomia Dijitál;
- Promove Kooperasaun Investimentu iha Dezenvolvimentu Verde;
- Ajénsia Kooperasaun ba Dezenvolvimentu Internasionál Xina hodi Promove Implementasaun husi Inisiativa Dezenvolvimentu Globál; Promove projetus infraestruturas kooperasaun Xineza nian.
- Repúblika Sosialista Vietname kona-ba Promosaun no Protesaun Investimentu.
Konsellu Ministrus fó poder tomak bá Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, atu asina memorandu entendimentu ida ho Ministru Interiór no Seguransa husi Governu Repúblika Koreia ho objetivu atu halo kooperasaun ba dezenvolvimentu inisiativa Saemaul Undong.
Programa ne’e, lansa iha Koreia Súl iha dékada tinan 1970, hodi hadi’a infraestrutura lokál, hasa’e produtividade agríkola no promove dezenvolvimentu Sosioekonómiku komunitáriu.
Konsellu Ministrus delibera hodi aprova montante totál despeza nian ne’ebé relasiona ho títulu orsamentál ida-idak kona-ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan, ho valór globál ne’ebé prevee Billaun $1,8. Montante ne’e inklui orsamentu Administrasaun Sentrál, Seguransa Sosiál no Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA).
Distribuisaun tetu agregadu Orsamentu ba Administrasaun Sentrál iha OJE tinan 2025, tuir setór ne’ebé define ona husi programa Governu no Planu estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál, ho Setór Kapitál Sosiál simu alokasaun ho montante 38%, tuir kedas Setór Enkuadramentu Institusionál ho 36%, Dezenvolvimentu Infraestruturas 16% no Dezenvolvimentu Ekonómiku 10%.
Tetus dezagregadus sei distribui ba entidades públikas iha loron tersa-feira oinmai, loron 23 fulan-jullu tinan 2024, no sira iha loron 11 (inklui loron feriadu) hodi elabora sira-nia proposta orsamentál. Proposta sira ne’e sei analiza husi Komité Revizaun Orsamentál husi loron 12 to’o 17 fulan-agostu tinan 2024. Prevee katak Proposta Lei OJE tinan 2025 sei entrega ba Parlamentu Nasionál to’o loron 01 fulan-Outubru tinan 2024.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres