Connect with us

Nasionál

Média Tenke Hadi’a Kualidade Hasoru Mundu Dijitál

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2022), Díli—Diretór Centro de Estudo da Paz e Desenvolvimentu (CEPAD), João Boavida enkoraza média no jornalista sira iha Timor-Leste (TL), atu hadi’a kobertura no hakerek notísia ne’ebé ho kualidade hodi hasoru mundu dijitalizasaun.

Diretór Centro de Estudo da Paz e Desenvolvimentu (CEPAD), João Boavida. Foto/Hatutan.com.

João Boavida hato’o asuntu ne’e, bainhira partisipa iha semináriu ne’ebé organiza hosi Conselho Imprénsa (CI) Timor-Leste, nu’udár oradór ho tema jerál “Jornalizmu Iha Ameasa ba Dijitalizasaun,” iha ámbitu komemorasaun loron liberdade imprénsa, iha Salaun Delta Nova, Díli (03/05/2022).

Lee Mós: Loron Mundiál Liberdade Imprensa, MAPKOMS Husu Jornalista Adapta ho Teknolojia      

Atu komprende didi’ak kona-bá ameasa ka laiha ameasa ba jornalizmu iha era dijitalizasaun, presiza halo diferénsia didi’ak kona-bá saida mak jornalizmu tradisionál no saida mak jornalizmu dijitál.

Advertisement

Bainhira ema komprende didi’ak ona kona-bá liafuan rua ne’e, foin foti konkluzaun ba ameasa iha ka la’e no oportunidade iha ka la’e.

Iha kontestu TL, média sira prátika hela jornalizmu tradisionál iha ne’ebé nia konteúdu editoriál sira, kobre ba to’o iha ema rona-na’in ho lee na’in-sira, liuhosi rádiu, televizaun, jornál no revista sira.

Parte pozitivu sira hosi média konvensionál ne’e, regula liuhosi dekretu lei komunikasaun sosiál nian no iha mós étika imprénsa ka komunikasaun ninian hodi halo kontrolu. La’ós de’it kontrolu kona-bá kualidade, maibé mós ninia verasidade, presizaun ba faktu sira.

João Boavida dehan, atu hasoru komunikasaun ida dijitál, laiha kompleksu ruma tanba konteúdu editoriál ba to’o duni iha lee-na’in no haree na’in-sira liuhosi plataforma online ka internet.

Maski nune’e, husu média no joralista sira presiza atu hadi’a sira-ninia kualidade kobertura hodi hasoru sistema dijitalizasaun ne’ebé oras ne’e la’o dezenvolvidu tebes iha mundu, inklui Timor-Leste.

Advertisement

“Iha ne’ebá ameasa ba ba jornalista ne’e, laiha. Maibé hadi’a kualidade hodi bele hatán ba dezafiu boot ne’ebé ita daudaun ne’e hasoru liuhosi era dijitalizasaun,” João Boavida hateten.

Jornalizmu laiha ameasa ba dijitalizasaun tanba haree ba konektividade ba rede internet. Hosi abitante ho milliaun 1,2 iha TL, maioria mak la asesu ba internet.

“Sá tán atu simu notisia informasaun hanesan ita ko’alia dadaun ne’e ho kualidade ne’ebé iha, liuhosi mobile, liuhosi buat sira ne’e, laiha,” João Boavida hateten.

Prezensa média dijitál ne’e nu’udár parte ida atu eduka jornalista sira ninia an, oinsá utiliza teknolojia hodi bele komprimenta ba servisu sira no simu formasaun ho kualidade.

Espasu Jeográfiku Lori Diferensa ba Média Dijitál ho Imprime

Advertisement

Jornalista Timor-Leste. Foto/Hatutan.com.

Diretór ezekutivu CEPAD ne’e halo komparasaun katak, média impríme (surat-tahan), ninia espasu jeogáriku limitadu, tanba média na’in-sira bainhira prodúz, assinante sira presiza halo distribuisaun ba fatin seluk, hafoin ema bele asesu.

“Agora, hosi média dijitál, laiha. Sai mak komesa agora, la’ós de’it iha Timor-Leste, mais iha mundu tomak hatene tiha ona. Ne’ebé iha laiha limitasaun jeográfika. Ida ne’e média dijitál,” João Boavida, dehan.

Hafoin tinan rua nia laran, Liberdade iha TL hetan limitasaun hosi pandemia COVID-19, agora hahú reorganiza an ho espasu ne’ebé mak iha atu hamutuk, prezensialmente, komemora loron importante sira ne’ebé mak marka jornada hanesan povu ida ne’ebé mak luta ba Liberdade no entre liberdade sira ne’e hotu, liberdade ne’ebé importante maka, liberdade de imprénsa, no internasionalmente, 03 de maiu, sai hanesan loron importante ida.

Iha fatin hanesan, Prezidente Conselho Imprensa, Virgílio da Silva Guterres dehan, loron 03 fulan-Maiu, la’ós atu selebra susesu sira ne’ebé mak jornalista hatudu, maibé atu hanoin hikas papél jornalizmu nian, liu-liu jornalizmu ho dezafiu ne’ebé mak tinan ba tinan kontinua aumenta.

“Agora dadaun, ita moris iha era dijitalizasauan, entaun ameasa ne’e, ita hamutuk atu identifika, ameasa saida de’it maka jornalizmu infrenta,” Virgilio da Silva Guterres hateten.

Asuntu seluk ne’ebé mak ema hotu sempre ko’alia, liu-liu Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), asosiasaun jornalista sira, grupu oioin mak halo kampaña maka’as mak, koalia kona-bá hoax, dezinformasaun.

Advertisement

Esforsu sira ne’ebé mak ema halo, la’ós atu limita ho bandu jornalista labele halo kobertura ka ameasa atu taka jornál maibé ameasa ida ne’e agora sai hanesan asaun kontra asaun.

“Ita sira ne’ebé mak halo jornalizmu ho kualidade, iha seluk mós, sira nia ataka hasoru jornalizmu ho kualidade ne’e ho meius ne’ebé mak iha kualidade mós, dezinformasaun. Ne’ebé hala’o hosi profisionál sira ne’ebé mak grupu, inklui grupu politiku sira uza atu bele hamosu dezinformasaun iha komunidade nia leet. Entaun, ne’e ameasa ida ne’ebé mak durante ne’e ita identifika ona,” nia hateten tán.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Nasionál

Apaga Notísia husi Konta Facebook Ofisiál RTTL, Rosário Maia: “Ne’e Problema Internál, Ami Buka hadi’a”

Published

on

By

Hatutan.com, (27 Abríl 2026), Díli–Prezidenti Konsellu Administrasaun Ràdiu Relevizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P), Rosário da Graça Maia, konsidera aktu “sensura” apaga notísia husi konta Facebook RTTL Roman ba Nasaun – LIVE TV nu’udár problema internal no nia parte buka hadi’a.  

(more…)

Continue Reading

Nasionál

CAC Ajenda Ona Kazu Projetu Estrada Rita-Maubisse Ne’ebé Abandona husi Balada Unip.Lda

Published

on

By

Hatutan.com, (27 Abríl 2026), Díli– Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC-sigla portugés) ajente  ona prosesu averiguasaun ba projetu estrada iha Aldeia Rita, Postu Administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaro, ne’ebé abandona husi Empreza Balada Unip.Lda.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

SEKOMS Expedito La Akompaña Ona PM Xanana Ba Singapura, Iha Malázia Deskonfia Xanana “Duni” Expedito

Published

on

By

Hatutan.com, (25 Abríl 2026), Díli—Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, Sabádu (25/04/2026), hale’u tuku 09:30 dadeer, ho aviaun komersiál Aero Dili halo viajen ba Singapura atu partisipa iha negosiasaun ronda da-toluk kona-bá Fronteira Marítima entre Timor-Leste (TL) ho Repúblika Indonézia (RI).

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending