Connect with us

Ekonomia

OJE 2025 bá PN $23,509,772 Pasa iha Espesiálidade

Published

on

Hatutan.com, (11 Novembru 2024), Díli-Parlamentu Nasionál (PN),  Segunda (11/11/2024), halo ona diskusaun bá sira-nia osan ne’ebé aloka iha propósta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 nian ho montante  $23,509,772.

Lee Mós: Deputadu Na’in-12 Vota Kontra Orsamentu Prezidénsia Repúblika $10,844,151

PN halo diskusaun no votasaun ba OJE 2025 iha espesialidade, Segunda (11/11/2024). Foto/Tome da Silva

Montante orsamentu ida ne’e fahe bá kategória Saláriu no Vensimentu $11,934,844, Béns no Servisus $6,160,019, Transferénsia Públika $985,697, Kapotál Menor $4,429.212, Kapitál Dezenvolvimentu zero (0) ka laiha.

Orsamentu ida ne’e sei finansia bá Programa 031: Haburas Relasaun Internasionál no Kooperasaun iha Parlamentu $1,780,124, Programa 159: Garante Ezersísiu Funsaun Konstitusionál Parlamentu nian $15,290,053, Programa 160: Promove Kultura Abertura no Transparénsia iha Parlamentu $175,387, Programa 510: Funsionamentu no Dezenvolvimentu Institusionál $6,264,208.

Advertisement

Maibé, iha propósta númeru 23, hosi proponente na’in-haat, Deputadu Antoninho Bianco, Deputada Helena Martins Belo, Verónica Fernandes ho Antoninho Doutel Sarmento, bá iha Programa 159: Garante Ezersísiu Funsaun Konstitusionál Parlamentu nian, ne’ebé mak loloos nia Dotasaun inisial  $15,290,053, no sira husu atu altera $4,225,000, hodi hela de’it dotasaun finál ho $11,065,053.

Tuir justifikasaun sumária ne’ebé leitura hosi Sekretária Meza PN, Deputada Virgínia Ana Belo, fó sai katak, razaun proponente sira halo propósta ida ne’e, primeiru, tanba atuál ne’e, membru Parlamentu balu, iha ona karreta privádu. Nune’e mós membru PN balu durante ne’e uza hela karreta PN nian. Atividade fiskalizasaun iha terrenu la’o di’ak hela.

Segundu, mina iha kampu Bayu Undang, la prodús ona hanesan tinan sira uluk, no fundu mina-rai menus bá bebeik, to’o agora, ita seidauk iha serteza bá Greater Sunrise, bainhira mak sei prodús no hatama osan.

Terseiru, prinsípiu uza osan kuidadu, hodi garante sustentábilidade estadu RDTL, labele hanoin de’it atu gasta osan, maibé, la tetu reseita doméstika estadu, atuál previzaun reseita iha tinan fiskál 2025 ho Millaun $251,1, la sufisiente atu selu funsionáriu públiku, tuir orsamentu jerál 2025 ho totál Millaun $490,360,836.

Realidade ida ne’e, hatudu mai ita katak, tinan 20 hafoin restaurasaun ukun-rasik aan, iha 20 Maiu 2002, to’o ohin loron, Timor-Leste  nia kapasidade hetan reseitas doméstika mukit tebes. Maibé, tendénsia hosi ita nia ambisaun, atu gasta osan fundu minarai, barak liu fali hosi ita nia kbi’it atu hatama osan.

Advertisement

Kuatru, fó konsiderasaun bá hanoin hirak iha leten, maka proponente sira ne’e propoin, halo redusaun $4,250,000, sosa karreta 65 bá deputadu sira. Hosi dotasaun orijinál, $15.310.888. Ho nune’e, dotasaun finál hela $11,085,888. Ikus liu maka, propósta redusaun ida ne’e, nu’udár kontribuisaun pozitivu hosi Fretilin dedika bá rai no povu ne’ebé ita hotu hadomi.

Deputadu Antoninho Bianco, ne’ebé nu’udár poroponente bá proposta númeru 23 ne’e dehan, hanesan justifikasaun ne’ebé  lee hosi sekretária meza PN, Fretilin hanoin katak, Parlamentu labele kada lejislatura sosa kareta.

“Tanba ne’e mak ami nia proposta ne’e hasai tiha osan milloens  $4.225.000, ho justifikasaun seluk ne’ebé ohin sekretária meza parlamentu lee. Tanba na altura dadauk, kareta sira ne’ebé ke iha, ami hala’o servisu hela. Tanba ne’e, ami husu atu hasai tiha osan ne’e hodi aloka fali bá setór saúde,” deputadu Bianco, justifika iha plenária PN, durante debate OJE 2025 faze espesiálidade nian bá loron dahuluk, Segunda (11/11/2024).

Bankada Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO), liuhosi Deputada Iréne Gonzaga Sarmento, dehan, orsamentu PN, sira diskute tiha ona iha orsamentu privativu parlamentu nasionál, maibé, nú-fin, iha debate ne’e, sira haksesuk malu fali tán, nune’e, nia mós dúvida oitoan.

“Iha ne’e, atu hatete de’it katak, ha’u sei lembra kuandu ita diskute orsamentu privativu ninian, deputadu sira fó votus a-favor 22, deputadu balu hatete katak, atu redús tiha osan ida ne’e bá estudu komparativu ninian, para bele hola kareta. Maibé, ohin, iha propósta ne’e, deputadu ne’ebé uluk deklara nia la tama bá proponente,” nia afirma.

Advertisement

“Tanba ida-ne’e, atu hatete katak, bankada KHUNTO nia desizaun iha orsamentu privativu, depois aproveita tempu ida ne’e atu alerta tán dala-ida, tanba iha média fó sai katak, orsamentu privativu bankada kanteen atu sosa kareta, ezíje para atu hola kareta. Maibé, ha’u atu dehan katak, karreta la’os sosa bá bankada KHUNTO de’it, no la’os fó bá ami na’in-lima, maibé, sosa bá deputadu na’in-65, atu hala’o servisu bá parlamentu ida ne’e,” hateten Iréne.

Bankada Partidu Demokrátiku (PD) liuhosi Deputada Maria Terezinha Gusmão, dehan, kona-bá sosa kareta, ka la sosa, ne’e desizaun hosi sira deputadu na’in-65. Hakarak sosa, sira nia desizaun, la sosa mós, sira nia desizaun. Maibé nia mós fó hanoin bá deputadu proponent sira katak, tenke haree mós bá problema ne’ebé sira hasoru iha parlamentu.

“Ha’u fó ezemplu ida, kolega deputadu ida, nia lakohi tebes atu sosa kareta, maibé, bainhira nia bá halo fiskalizasaun, kareta patina iha dalan, hakiduk fali bá kotuk. Nia arrepende kedas momentu ne’ebá, nia dehan katak, kareta tenke sosa,” deputada PD ne’e defende.

Maibé, nia fó razaun katak, sosa kareta ne’e la’os bá deputadu nian, sosa bá parlamentu nasionál, bainhira deputadu lejislasaun ida hotu, tau hela bá deputadu seluk mak mai fali.

“Ita bele halo servisu bá povu, maibé, ita mate iha dalan, ita alezadu iha dalan. Ne’e duni, kona-bá atu sosa kareta, iha konsellu administrasaun no líderes bankadas, ita hothotu audiénsia lideres bankadas, ita hothotu aseita dehan sosa kareta. Maibé, tanba sá mak mai iha plenária, ita kontinua dehan, Ita lakohi sosa kareta? Ne’e oinsá mak ida ne’e. Ita tenke onestu bá ita nia aan. Iha lideres bankadas, ita aseita dehan sosa,” tenik Deputada Maria Terezinha Gusmão.

Advertisement

PPN Maria Fernanda Lay, intervein katak, depois mak rejumidamente, nia sei tau fali saida mak sira koalia. Tur , la hola kareta, laiha buat ida. Tanba nia mós la ezíje took atu sosa kareta ida.

“Ne’ebé, oras ida mak ha’u sei koalia hotu liu ida ne’e, liga ho PGR ne’ebé ita nia karta bá ne’ebá. Ha’u iha pozisaun ida, lakohi hasai propósta ne’e, ita bá votasaun. Ida ne’e mak mekanizmu, duke ita dada-mai, dada-mai. Ne’ebé, proponente sira esplika tiha ona, no governu mós labele koalia, tanba ne’e ita nian KRO mós ita sujeitu bá. Ne’ebé, ita atu koalia mós., ita la rona malu,” dehan Fernanda Lay.

Deputada CNRT ne’e dehan, tuir loloos, iha plenaria ne’e, deputadu sira tenke-ser haree orsamentu governu nian, tanba PN nian, dada bá, dada mai hela de’it. Maibé, propósta hola karreta ne’e, propostidu hosi prezidente parlamentu. Tanba iha deputadus balu dehan PN la’os prioridade.

“Ha’u mós hakarak hato’o publikamente iha ne’e, katak, ita halo polítika, klaru katak, sé la hola (karreta), maibé, ita-boot sira mós labele ezíje, para atu bá halo fiskalizasaun, ho kareta ne’ebé laiha kondisaun,” nia fó razaun.

Maske bankada Freteilin rasik mak sai proponente bá proposta 23, ne’ebé husu atu halo redusaun bá orsamentu programa 159 kona-bá “Garantia Ezérsísiu bá Funsaun sira Konstitusionál Parlamentu nian,”, maibé, deputadu Fretilin na’in-19, inklui PLP nian na’in-3, deside la hiit kartaun (lakohi vota).

Advertisement

Biar nune’e, Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanday Lay, nafatin konsidera katak, aktu hili nonook ida ne’e (la hiit kartaun vota), hola parte mós iha votu a-favor ninian. Nune’e, rezultadu votasaun bá propósta 23 ne’e, ho A-favor 0, Kontra 40, Absetensaun 2. Signifika katak, PN sei kontinua sosa karreta foun bá deputadu sira na’in-65 liuhosi  $15,290,053, iha Programa Garante Ezersísiu Funsaun Konstitusionál Parlamentu nian.

Parlamentu Nasionál nia orsamentu $23,509.772 iha propósta OJE 2025 ne’e, pasa ho votu a-favor 42, kontra 23, no abstensaun 0. Votu a-afavor 42 ne’e mai hosi Bankada Governu (CNRT-PD) iklui KHUNTO nian. Enkuantu, votu 23 ne’e mai Fretilin ho PLP. Mezmu sira deside la hiit kartaun vota nian, maibé, aktu ida ne’e mós PPN Maria Fernanda Lay, konsidera tama hotu ona iha votu kontra nian.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Timor-Leste iha Difikuldade Kompete Kuantidade Produtu iha Merkadu ASEAN

Published

on

By

Hatutan.com, (06 Novembru 2025),Díli— Vise-Ministra bá Asuntu ASEAN, Milena Rangel rekoñese  Timor-Leste  iha difikuldade kona-bá kuantidade produtu lokal atu kompete iha merkadu nasaun sira Estadu membru ASEAN.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Debate OJE 2026 iha Jeneralidade, Komisaun C Hato’o Rekomendasaun Forte Bá Governu

Published

on

By

Hatutan.com,  (05 Novembru 2025),Díli—Debate  Orsamentu Jerál Estadu (OGE-sigla portugés) 2026 iha faze jeneralidad, Kuarta (05/11/2025),  Komisaun C  Parlamentu Nasionál ba asuntu Finansas Públika  hato’o rekomedasaun forte bá IX Governu Konsititusionál  hodi anota no sai hanesan prioridade.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

SEFOPE Sei Fó Anúnsiu Publikú Kona-bá Hasa’e Saláriu Minimu

Published

on

By

Hatutan.com, (27 Outubru 2025), Díli- Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu   (SEFOPE), Rogério Araujo Mendonça , informa iha komemorasaun loron traballadór ne’ebé monu iha loron 01  fulan-Maiu,  sei fó anúnsiu públiku kona-bá hasa’e saláriu minimu.

(more…)

Continue Reading

Trending