Hatutan.com, (06 Novembru 2024), Díli- Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN), Kuarta (06/11/2024), hola pozisaun liuhosi deklarasaun polítika hodi lekar erru Xanana nia governasaun durante tinan 2024.
Lee Mós: Serbí Povu Di’ak Liu, Komisaun C Rekomenda Pontu 2 bá PN no bá Governu Pontu 35 iha Proposta Lei OJE 2025

PM Xanana Gusmão ho nia membru Governu sira partisipa iha diskusaun proposta OJE 2025 iha PN, Kuarta (06/11/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
Iha deklarasaun polítika FRETILIN nian ne’ebé relata hosi Xefe Bankada FRETILIN, Aniceto Longinhos Guterres Lopes, afirma sira-nia rona no akompaña ho atensaun no ho kuidadu, Primeiru Ministru Xanana Gusmão nia diskursu iha aprezentasaun Orsamentu Jerál Estadu 2025 nian, ne’ebé hato’o mai iha Parlamentu Nasionál ho kompromisu lubun ida atu hetan osan hodi halo despeza estadu nian iha tinan 2025.
Aniceto Guterres hateten diskursu furak no kompromisu forte, nune’e merese Timoroan hotu nia apresiasaun, maibé nia kestiona oinsá nia implementasaun iha pratika Governasaun.
“Ita hein situasaun iha tinan 2025 sei la hanesan ho situasaun iha 2024, ne’ebé nu’udár opozisaun, ho respeitu tomak ba Primeiru Ministru , ami tenke hatete duni IX Governu konstitusionál falla kumpre nia kompromisu polítika atu hadi’a povu nia moris,” Deputadu Aniceto Guterres Lopes afirma iha abertura ba debate OJE 2025 iha Plenária PN.
Bankada FRETILIN sita fallansu IX Governu mak hanesan tuir mai ne’e:
- Falla atu hamosu empregu permanente no dignu ba joven sira.
- Falla atu hadi’a edukasaun ba povu ki’ak nia oan sira.
- Falla fornese ai-moruk ne’ebé sufisiente ba ospitál sira no rezolve tusan ba ospitál sira iha rai-li’ur (Indonézia, Singapura no Malázia).
- Falla atu fó solusaun ba problema sira hotu iha setór saúde.
- Falla atu evita favoritizmu, manipulasaun no korrupsaun iha setór administrasaun públika no infraestrutura durante 2023 no 2024 nia laran.
- Falla atu fornese ai-han baratu ba povu hanesan hatudu iha relatóriu husi Integrated Food Security Fhase Clasification (IPC), katak husi Novembru 2023 to’o Setembru 2024 populasaun Timor-Leste 27% ka 364.000, enfrenta menus ai-han, tanba presu ai-han aumenta, no mós fallansu sira seluk seluk tán.
“Ida-ne’e mak dehan kualidade ezekusaun? to’o ohin loron IX Governu ignora, no piór liu tán lakohi rekoñese fallansu hirak ne’e, no soe fali kulpa ba VIII Governu, hodi taka sira nia falla no própria inkapasidade atu fó solusaun ba problema, hanesan Sua Exelénsia Sr. Primeiru-Ministru rasik hatete sai ba públiku katak, tinan oin 2025 mak IX Governu foin la’o loloos, tanba tinan ida-ne’e 2024 sei hadi’a no halo auditoria ba VIII Governu nia sala sira,” Aniceto Guterres hateten.
FRETILIN Kontinua Ezije Auditoria ba VIII Governu
Iha deklarasaun Bankada FRETILIN ne’e mós husu atu kualkér Governu, nune’e mós IX Governu, iha podér no kompeténsia tomak atu hala’o no tenke halo duni auditoria ba Governu anteriór sira hotu, la’ós limita de’it ba VIII Governu, liu-liu auditoria kona-bá problema ka asuntu sira ne’ebé viral no sai preokupasaun públiku iha tempu naruk, mak tenke sai objetu ba auditoria refere.
FRETILIN ezije atu halo auditoria ba asuntu ka problema sira hanesan;
- Problema Ró Haksolok ne’ebé mosu kedas husi V Governu, ZEESM
- Uma MDG,
- Problema ho Light house
- Programa Sesta Bázika
- Programa Uma Naroman ba Povu
- Sosa Asaun millaun $650 husi Greater Sunrise ba Timor GAP
- Problema osan millaun $30 ka millaun $60 PNDS nian ne’ebé suspeita lakon
- Projetu Tasi-mane ne’ebé inklui Suai Supply Base
- Auto estrada iha Suai
- Aeroportu Suai
Bankada FRETILIN haree katak promesa auditoria halo kleur ona dezde inísiu IX Governu asume podér, ate promesa balu sai kedas ona kompromisu eleitorál ba eleisaun 2023 nian, tanba ne’e, auditoria sira ne’e devia konklui ona, nune’e husu atu Primeiru Ministru relata ka informa mai PN antes fim do ano 2024, hahú Janeiru 2025 IX Governu labele tán dun sala ba Governu sira seluk.
Bankada FRETILIN ezije mós atu halo auditoria ba projetu infraestrutura 2024 nian ne’ebé aproveita vizita Amu Papa Francico nian hodi halo adjudikasaun direta ho karater urjénsia duvidozu. Governu tenke rekoñese katák projetu sira ne’e kualidade mukit tebes hanesan asiste rasik iha Díli laran.
Iha parte seluk Bankada FRETILIN mós kestiona katák tinan ida-ne’e IX Governu konstitusionál mai tan ho kompromisu hanesan nafatin tinan uluk-uluk, no husu tán ba Parlamentu Nasionál, osan barak liu tán kompara ho (OJE) 2024 nian, billaun $2,6 kuaze 83% husi totál ne’e atu foti husi Fundu Mina-rai, signifika dependénsia ba FM boot nafatin, no hatudu vulnerabilidade ka risku ba sustentabilidade fiskal.
Bankada FRETILIN hateten husi osan barak ida-ne’e, osan barak liu mak atu halo despeza ho karater konsuntivu ka habokur mákina estadu, kompara ho despeza ho karakter investimentu ne’ebé ki’ik loos.
Greater Sunrise Inserteza
Bankada FRETILIN mós hatutan tán katák ema hotu hein, mak investe iha setór estratéjiku hanesan, edukasaun, saúde, no investe iha setór produtivu hanesan agrikultura, turizmu, nune’e hamosu empregu, hasa’e produsaun no aumenta produtividade, diversifika reseita no diversifika ekonomia. Maibé, infelizmente proposta orsamentu ne’ebé IX Governu aprezenta la fó prioridade ba setór sira ne’e.
Proposta OJE 2025 ida-ne’e, tuir Bankada FRETILIN nu’udár repetisaun ba Governu nia orsamentu sira iha tinan fiskál 2023 no 2024 nian, ne’ebé falla husi Xanana nia kompromisu polítiku rasik. Haree katák Proposta (OJE) 2025 ida ne’e atu fó dalan ruma hodi hases-aan husi ameasa ka risku rai naruk orsamentál ka presipisiu fiskál.
Dezenvolvimentu Greater Sunrise ne’ebé PM Xanana rasik durante iha kampaña polítika 2023 temi nu’udár CNRT nia prioridade ukun, ladauk iha planu no kalendáriu ida fiksu atu konkretiza, nune’e la iha serteza atu iha tinan 10 nia laran bele hetan ona reseita hodi hasees Timor-Leste husi risku.
Iha situasaun inserteza ida hanesan ne’e, ho tan Kampu bayu Undan ne’ebé sei la hatama tan ona reseita ba kofre estadu, estadu labele ona evita presipisiu ka rai naruk orsamentál.
Biar Governu halo reforma ho opsaun sira ne’e, se tinan-tinan foti osan husi Fundu Mina-rai no estrutura orsamentu hanesan tinan 2025 nian, ne’ebé gasta osan ba infraestrutura sira ne’ebé laiha kualidade no la garante atu lori retornu, tau osan barak liu ba despeza rekorrente hodi habokur de’it mákina estadu, no tetu orsamentál sei aumenta tan 7% kada tinan durante tinan 6, maka Bankada FRETILIN haree envés prolonga nia vida util Fundu Mina-rai sei mohu lais liu, no Timor-Leste sei bankarrota iha tinan-7 oin mai.
Xanana Hatán
Hatán ba kestaun hirak ne’e Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ko’alia jerál ba preokupasaun Deputadu sira nian katák asuntu ne’ebé ligá ba Ministériu nian parte sei entrega ba kada Ministériu mak fó resposta iha diskusaun debate espesialidade.
Problema Greater Sunrise, Xanana hateten, la’ós problema fasil sei iha hela nafatin enkontru hamutuk ho Austraáia ne’ebé hakarak lori ba Darwin no mós ho kompañia sira ne’ebé hakarak aproveita tempu di’ak liután, mais komú firme iha fin kedan iha komisaun rekonsiliasaun ninian to’o agora ne’e sei la hakiduk tanba Greater Sunrise ne’e Timor-Leste nian inklui Bayu Undan.
“Ha’u akompaña nafatin iha negosiasaun, ha’u labele promote katák loos ona, maibé ha’u bele dehan katák la’o ho di’ak, ha’u hasoru malu ho Primeiru Ministru Austrália nian iha Melbourne iha fulan-Fevereiru, ami rua dehan ba malu katák ha’u sei ba Austrália asina akordu ne’e katák sé la tuir saida mak Timor-Leste husu sorry… sorry… (deskulpa),” PM Xanana Gusmão hateten iha PN.
“Ita husu boot ita sei manan sei dada Greater Sunrise, mai ha’u labele promete katák sei fó billaun barak, mais nia sei liu Bayu Undan, ida-ne’e hanesan esforsu makaas, kompromisu makaas atu defende ita nian rekursu,” Xanana Afirma.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes