Hatutan.com, (01 Outubru 2024), Díli– Bankada parlamentár FRETILIN, Tersa (01/10/2024), aprezenta sira-nia deklarasaun polítika iha Parlamentu Nasionál hodi kontínua kestiona problema saúde iha Timor-Leste, liuliu kona-bá dívida millaun $20 husi ospitál sira iha rai-li’ur, hanesan Singapura ho Malázia.
Lee Mós: Governu Sei Selu Hotu Dívida Millaun $20 iha Ospitál Malázia, Singapura ho Indonézia

Abertura kampaña Partidu Frente Revolucionário Timor-Leste Independente (FRETILIN), iha Postu Administrativu Vemase, Munisipiu Baucau, Kuarta (19/04/2023). Foto/dok
“Sistema saúde públika iha ita-nia rain rahun ona. Ita asiste iha semana kotuk faktu sira hanesan pasiénte tara-an iha Ospitál Nasional Guido Valadares (HNGV), divída sira iha óspital rai li’ur ne’ebé seidauk selu husi Governu, ai-moruk kontínua falta iha fasilidade saúde sira, partidarizasaun, pratika familiarismu no rejionalismu iha servisu saúde, maibé realidade no faktu sira ne’e senti deit husi povu bain-bain,” Deputada Helena Martins afirma deklarasaun polítika Bankada FRETILIN nian.
Relativa ho pasiente ne’ebé mate tara an iha HNGV, parte sira HNGV deklara ona katak pasiente ne’e mate tara an la’ós tanba atendimentu ladi’ak ka la’ós mós tanba ai-moruk laiha, maibé tanba pasiente hanoin barak ho nia moras.
Relasiona mós ho dívida sira Governu Timor-Leste iha ho ospitál estranjeiru sira besik millaun $20, Xefe Governu Kay Rala Xanana Gusmão mós deklara katak dívida sira-ne’e la’ós mai de’it husi Governu atuál, maibé dívida sira ne’e husik nanis ka mai nanis husi Governu anteriór.
Maske nune’e, PM Xanana orienta ona bá Ministra Saúde (MS), Élia A.A dos Reis Amaral, atu buka halibur dadus sira husi ospitál sira hotu hodi hatene dívida sira ne’e Governasaun ida-ne’ebé mak halo no tansá rai hela dívida ho montante millaun $20.
Liuhusi plenária PN, Tersa ohin, Bankada FRETILIN mós kestiona katák bainhira Parlamentu Nasionál ida-ne’e, haree mosu realidade rua: parte ida, liu-liu bankada opozisaun, aprezenta katak servisu saúde agora iha problema boot nian laran. Parte seluk, liu-liu Bankada Governu CNRT, sempre defende katák servisu saúde nian agora la’o di’ak tebes.
Lee Mós: HNGV Klarifika Pasiente Mate Tara Aan La’ós Tanba Atendimentu Ladi’ak
Nune’e insidénsia numeru mortalidade ka ema mate ne’ebé aas bá bebeik, konfiansa públiku bá iha Timor-Leste nia sistema saúde menus bebeik. Maibé maluk sira ne’ebé ukun agora kontinua nega realidade ida-ne’e hodi tau todan hotu bá Governu anteriór.
“La to’o de’it harahun sistema saúde nasionál, IX Governu ida-ne’e mós kria divida bá Óspital sira iha estrajeiru. Hanesan komparasaun, iha tinan 2023, orsamentu bá tratamentu iha rai-li’ur, Ministériu Saúde gasta millaun $20 agora tinan 2024, tuir relatóriu, foin to’o de’it fulan-Juñu, Ministériu Saúde gasta ona orsamentu hamutuk millaun $25 ho dívida besik millaun $20. Estimativa to’o tinan ida-ne’e nian rohan bele gasta millaun $35 to’o millaun $40 la konta ho osan husi veteranu nian. Dala-ida tan, ida- ne’e rekor foun ne’ebé IX Governu hetan iha tinan ida nian laran,” Deputada Helena Martins hateten.
Tuir infromasaun ne’ebé Bankada FRETILIN rekolla katák dívida tratamentu medika iha rai-li’ur sae maka’as tanba kauza husi numeru pasinte aumenta, tanba iha rai-laran laiha kapasidade atu responde, no mós intervensaun mediká adisionál sira ne’ebé dala barak la koordena ho ekipa junta médika iha Timor-Leste.
Iha mós informasaun husi Bankada FRETILIN sira katak politiku no Diretor Óspital no mós Diretór Jerál balun utiliza oportunidade ne’e bá check-up de’it no rekomenda nia família sira bá check-up. Ida ne’e tenke halo investigasaun kle’an, tamba despeza tratamentu bá rai-li’ur aumenta derepenti deit komesa iha tinan 2023 no 2024.
Bankada FRETILIN konsidera Ministra Saúde Élia A.A dos Reis Amaral, kuaze 65% nian servisu iha rai-liur deit, husik problema sira ne’e akontese no laliga.
Iha parte seluk Deputada husi Bankada CNRT, Ángela Corvelho reforsa tán katák kona-bá saúde nia lamenta tebes haree asuntu saúde sira ne’ebé oposizaun foti ne’e tebes duni, tanba ne’e tenei buka duni nia verasidade seraké loos duni.
“Ha’u mós hakarak hato’o komentáriu balu ne’ebé mak mai husi Malázia mós hato’o katák maiória pasiénte ne’ebé transfere husi Timor bá iha Malázia ne’e iha situasaun grave hela, dala barak sira to’o iha ne’ebá sira labele halo buat ida, tanba ne’e pasiénte ne’ebé tama ona bá stadium ikus ita hakarak haruka bá tanba ne’e hakarak husu Governu atu fó informasaun klaru dívida millaun $20 atinje tinan ida nian ka divida sira ne’e mai husi tinan barak nune’e MS presiza mai esplika,” Deputada Ángela Corvelho hateten.
Reprezentante Governu iha Parlamentu Nasionál ne’ebé partisipa iha plenária ne’e, Sekretaria Estadu igualdade (SEI) Elvina de Sousa hatán bá dívida sira-ne’e sai tiha topikú ida ne’ebé públiku preokupa no mós preokupasaun husi deputadu sira. Katák IX Governu konstituisionál agora daudaun buka hela solusaun no fiar katák ne’e responsabilidade Ministra Saúde no Governu nian atu bele rezolve dívida ne’ebé mak iha.
“Atu hateten de’it katák dívida millaun $20 bá ospitál ne’ebé iha rai-li’ur ne’e akumulativu husi Governu interiór ka VIII Governu konstituisionál mós kontribui bá iha íivida sira ne’ebé mak iha, maibé IX Governu konstituisionál ne’ebé agora daudaun ukun hela ami kompromitidu sei rezolve problema ida-ne’e,” Elvina de Sousa lia-tun bá distintu Deputadu sira.
Jornalista Estajiaria : Zita Menezes