Hatutan.com, (29 Jullu 2024), Díli—Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AATL) aprezenta sira-nia rekomendasaun bá Governu liuhusi Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) atu próteze empreza privadu nasionál maske Timor-Leste adota merkadu livre.
Lee Mós: Prezidente Repúblika Husu Governu Tane Aero Dili no La Nesesita Atu AirAsia Semo Denpasar-Dili

Konferénsia imprensa husi AACTL, Segunda (29/07/2024). Foto/Leopoldina de Carvalho
AACTL aprezenta sira-nia rekomendasaun no pozisaun ne’e relasiona ho inisiativa empreza aéreu AirAsia husi Indonézia ne’ebé hakarak halo operasaun mai Timor-Leste ho rute Denpasar- Dili no Dili-Denpasar-Indonézia.
Liuhusi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Edifisiu AACTL, Caicoli, Díli, Segunda (29/07/2024), Vogal CA- Tékniku atúal prezidente interinu AACTL, Domingos Savio Ximenes, informa to’o ohin loron sidauk iha desijaun ruma ba prosesu operasaun AirAsia Indonézia nian mai Timor-Leste. Nune’e, AACTL arprezenta mós opiniaun balun mak hanesan;
- Maske Timor-Leste adopta merkadu livre, maibe Governu tenke proteze setór privadu nasional no kompañia sira seluk tanba sira mak xave bá dezenvolvimentu nasional, investe iha Timor- Leste no fó kampu trabalhu bá timoroan.
- Forma rekursu humanus potensial feto no mane hodi serbí ba dezenvolvimentu nasional
- Ezistensia Aereo Díli no airline ruma iha futuru nu’udar realizasaun aspirasaun Timor nian hodi labele depende total ba airline estranjeiru iha tempu naruk hodi halo monopóliu iha merkadu.
Vogal CA- Tékniku no atúal prezidente interinu AACTL, Domingos Savio Ximenes, informa rezultadu enkontru entre Ministru Transporte no Komunikasaun ( MTK ), Miguel Marques Gonçalves Manetelu, AACTL ho empreza AirAsia-Indonézia ne’ebe halao iha Kinta (25/07/2024), sidauk iha desijaun bá operasaun AirAsia mai iha Timor-Leste. Tanba enkontru ne’e foin faze AirAsia aprezenta sira nia inisiativa hakarak halo operasaun iha Timor-Leste nune’e AACTL apresia ho inisiativa ne’e.
“Iha momentu ne’eba iha kinta feira loraik, ami ba hasoru senhor ministru, iha mós kompañia AirAsia iha ne’eba ami koalia asuntu balun liga ho operasaun ne’e be karik AirAsia atu mai, maibe tuir komunikasaun ne’ebe mak ami ko’alia katak prosesu sira ne’e hotu sei hein desijaun husi governu, tanba ne’e mak prosesu sira ne’e sidauk to’o mai iha kraik,” Domingos Savio Ximenes hateten.
Vogal CA no tekniku ne’ esplika katak tuir sekuensia regular aprovasaun voo internasional ne’ebe mak iha autoridade aviasaun sivil iha pontu importante 5 mak hanesan;
- Airline tenke espresa ninia interese ba rute ne’ebe nia hakarak
- Karta interese tenke submete bá iha MTK, MCI, ka AACTL
- Airline tenke hetan designasaun husi Governu iha kazu AirAsia tenki hetan dezignasaun husi Governu Indonézia tuir implementasaun Air Service Agreement (ASA) ho Timor-Leste
- Durasaun bá aplikasaun fulan-lima (5) molok hahú operasaun voo tuir paragrafu 6 artigu 9 husi Dekretu-Lei husi numeru 10 /2023
- Tuir Timor-Leste sei aplika kriteria tuir artigu, 4,5, 6,7 8 9,10 ho 23 husi Dekretu-Lei numeru 10/ 2023 no Timor-Leste sivil aviation safety regulation ( TL – CASR) normalmente kualker airlines hatene regra ne’ebe vigora iha aviasaun.
Regra hirak ne’e nu’udár regra universal no ne’e regra ne’ebé mak iha nasaun hotu- hotu aplika tuir konvensaun internasional ne’ebé regula iha international civil aviation organization ( ICAO) tanba ne’e buat hotu autoridade sivil sempre foti husi ICAO no mos kriteria hirak ne’e.
Prezidente interinu AACTL, Domingos Savio Ximenes, informa AACTL to’ o ohin loron sidauk simu karta ofisial husi AirAsia, tanba dadaun ne’e foin iha faze komunikasaun entre parte relevante rua, maibe AACTL sidauk simu karta ofisial husi AirAsia, ne’e mak AACTL sidauk deside ka fó autorizasaun tanba seidauk iha dokumentu ofisial.
Rezultadu enkontru ne’ebe realiza iha Kinta loraik liubá entre MTK, AACTL ho AirAsia sidauk iha desijaun ba asuntu refere tanba sei hein hela prosesu balun no sidauk ko’alia kona-bá kestaun operasaun AirAsia nian ho rute Denpasar-Díli.
Tuir akordu ho Autoridade Servisu Aéreu Indonézia ka ASA Indonézia bá voo ne’ebé mak iha interese halo operasaun iha Timor-Leste, la tenke deit operasaun Díli-Bali, Bali-Díli, maibe iha mós opsaun seluk ne’ebe mak Governu sei aprezenta ba.
Akordu bilateral ASA Indonézia ho Timor-Lerste mai ho nia prinsipiu reprosidade katak nasaun kontratantes tenke iha direitu hanesan no laiha diskriminasaun, nune’e iha prinsipiu reprosidade ne’e mak AACTL inklui Governu mós sei haree ida-ne’e, maibé to’o ohin loron sidauk iha diskusaun to’o faze ida-ne’e tanba haree ba numéru pasajeiru ne’ebeémak utiliza aviaun foin atinje porsentu 50 (50%).
Kona-bá problema pasajeiru menus ne’e laós foin agora, maibé dezde 2017 to’o 2018, bainhira iha aviaun tolu (3) hanesan Sriwijaya, NamAir ho Citilink sei halo operasaun, maibe ikus NamAir tenke para tanba NamAir menus pasajeiru maske folin teikete iha momentu ne’eba $85. Nune’e, estatistika refere dau-daun ne’e sai nu’udár baze bá AACTL hodi aprezenta ba parte relevante sira no ida-n e’e bolu dehan load factor (faktor muat penumpang) iha aviasaun ema sempre haree kestaun ne’e.
Tuir AACTL nia opiniaun téknika katak bainhira nia pursentu sa’e to’o 80% sigifika numeru pasajeiru diak, no bele aumenta tan armada, maibé bainhira numeru pasajeiru menus husi porsentu 50 difisil bá AACTL atu deside.
Jornalista: Leopoldina de Carvalho