Justisa & Krime
Fujitivu Arnolfo Teves Jr Haruka Karta Nakloke bá Xanana Husu Salva Nia Vida
Published
2 years agoon

Hatutan.com, (25 Maiu 2024), Díli-Fujitivu Arnolfo “Arnie” Alipit Teves Jr, Sesta (24/05/2024), haruka karta nakloke bá Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão atu salva nia husi mate.
Lee Mós: Governu Timor-Leste Deside Halo Estradisaun bá Fujitivu Arnolfo Teves Jr
Iha karta ne’ebé Arnolfo Teves Jr hakerek ho liman husi prizaun laran iha Becora, konfesa katak nia husu deskulpa tanba hakerek karta dala ida tan. Basá nia sente ta’uk tanba nia hatene katak saida mak sei akontese bá nia moris bainhira Estadu Timor-Leste repatria nia bá Filipina.

Karta Nakloke husi Fujitivu Arnolfo Teves Jr bá PM Xanana. Foto/Repro
“Ha’u lakohi hanesan Benigno “Ninoy” Aquino Jr. Nia uluk bá Filipina tiru mate iha eskada aviaun tempu prezidente Marcos Jr. Ha’u husu haraik an dala ida tan, halo favor salva ha’u nia vida, halo favor autoriza ha’u hela iha Timor-Leste, ha’u nia vida iha ita-boot nia liman. Ho Sinseridade,” sita parágrafu balun husi karta nakloke ne’ebé fujitivu Teves Jr haruka bá PM Xanana Gusmão.
Oras ne’e dadaun, Gabinéte Prokuradór Jerál Repúblika nian (PGR-sigla Portugés) hala’o hela prosesu judisial bá estradisaun fujitivu Arnolfo Teves Jr tuir lei RDTL, tanba iha loron 13 fulan-Maiu liubá, Governu liuhosi Ministériu Justisa, deside ona atu halo estradisaun bá fujitivu Arnolfo Teves Jr, hodi bele fila-fali bá kumpri justisa iha ninia país oríjen.
Ho desizaun Governu TL nian ne’e, fujitivu Teves Jr ne’ebé oras ne’e dadur hela iha sela kloot Sentru Prizionál Becora, sente fuan ta’uk no laran la-hakmatek, tanba iha posibilidade sei fila-fali bá ninia rai no sei mate.
Buat ne’ebé halo dadur Filipinu ne’e ta’uk, tanba sistema justisa ne’ebé oras ne’e aplika iha sira-nian país oríjen bainhira komete kríme ruma gráve, tenke bá aplika medida koasaun prizaun to’o mate (pena de morte). Nune’e, uainhira estradita duni bá nia rai oríjen, nia hatene ona katak nia vida sei la salva.
Informasaun relevante sira kona-bá Arnolfo Teves Jr nia envolvimentu iha kazu sira ne’ebé Hatutan.com sita hosi Wikipedia, katak loron 4 fulan-Marsu 2023, iha eleisaun ne’ebé diskute malu, Suprému Tribunál fó sai Roel Degamo nu’udár governadór Negros Orientál. Versus uluk governadór, Arnolfo Teves nia maun, Pryde Henry Teves, Degamo hetan oho iha nia uma.
Arnolfo Teves Jr lakohi envolve aan iha ninia mate hodi krítika ema ne’ebé koko atu duun nia no dehan katak nia la iha buat ida atu hetan. Nia hetan ona lisensa médiku iha Estadus Unidus dezde 28 fulan-Fevereiru 2023, no iha loron 15 fulan-Marsu 2023, nia husu atu husik ninia família no ninia moris hodi hatete katak ninia moris mak “ameasa boot tebes”.
Advogadu Sira Krítika Prezidente Filipina no Husu Responsábilidade Estadu RDTL

Advogadu Ferdinand Topacio. Foto/Repro
Advogadu Ferdinand Sumague Topacio, ne’ebé durante ne’e fó asisténsia legál bá nia kliénte Arnolfo Teves Jr iha Filipina, lansa krítika hasoru sira-nia Prezidente Repúblika, Ferdinand “Bongbong” Romualdez Marcos Jr, tanba duun sira-ninian kliénte hanesan autór ne’ebé oho Governadór Negros Orientál, Roel Degamo, maske la liuhosi investigasaun ruma.
Liuhosi zoom interviewing ho jornalista Timoroan sira iha Dili, Sesta, (24/05/2024), Advogadu Ferdinand Topacio esklarese katak, primeiru, bainhira mosu kazu asasinatu ne’ebé hamate Governadór Degamo, Arguidu Teves Jr hela tiha iha Estadus Unidus Amérika. Tanba ne’e, nia lamenta ho akuzausaun sira Xefe estadu Filipina nian ne’ebé ‘duun’ Teves Jr mak sai fali hanesan mastermind bá kazu ne’e.
“Oin-nusá mak ó dehan mastermind, pur-enkuantu buat ne’e akontese, nia (Teves Jr) laiha ne’ebá, no prosesu investigasaun seidauk la’o, no prezidente komesa pronúsia katak, Teves mak mastermind? La liuhosi prosesu ida,” Advogadu Ferdinand Topacio kestiona ida ne’e bá jornalista sira liuhosi zoom interviewing iha Timor Lodge, Comoro-Díli.
Advogadu Ferdinand Topacio dehan, prosesu hothotu ne’ebé durante ne’e la’o, tanba Teves Jr ne’e hanesan líder opozisaun ne’ebé mak sempre figthing maka’as iha ne’ebá, kontra governu atuál no tanba agora ne’e sira-nia polítika ne’ebé la a-favór ona bá povu Filipina, ho ida ne’e maka sira haree Teves Jr sai hanesan loloos alvu bá persegisaun polítika ida ne’e.
“Ne’ebé, la’ós tanba omesídiu sira ne’ebé ne’e, ne’e sira naran correct, correct de’it mai, para atu tau hanesan ne’e, para haruka fila, para sai persegisaun, para depois estraga nia,” Advogadu ne’e hatete iha zoom interviewing ne’ebé akompaña mós hosi nia advogadu nasionál antigu Prokuradór Jerál Repúblika Timor-Leste nian, José da Costa Ximenes.
Ho razaun hirak ne’e maka, Advogadu Filipinu ne’e hola konkluzaun katak, kazu ida ne’e barak liu mak kahur ho motivu polítiku, entaun, ne’e polítiku jurídiku, la’ós prosesu krime mak sai hanesan problema nia hun, maibé, problema polítiku mak domina liu.
“Prezidente seidauk halo investigasaun, polísia seidauk halo investigasaun, depois ó dehan nia mak mastermind. Oin-nusá mak bele foti konkluzaun ida ne’e,” Ferdinand Topacio tenik.
Ligadu ho prosesu judisiáriu ne’ebé oras ne’e la’o hela iha Timor-Leste, Advogadu Ferdinand Topacio garante katak, estadu TL sei fó sinál ne’ebé pozitivu bá sira-ninia kliénte hodi fó azilu polítiku.
Advogadu Filipinu ne’e dehan, razaun estadu no governu TL sei fó sinál di’ak ida ne’e, tanba haree bá esperiénsia luta bá autu-determinasaun povu rai ida ne’e nian hahú kedan iha 1974 to’o mai 1999, iha ne’ebé lider nasionál sira defende maka’as tebes asuntu direitu umanu.
“Tán ne’e mak ha’u hatene katak ha’u fiar metin. Ne’e bazeia bá esperiénsia Timor-Leste nian. Tanba nia povu hetan opresaun hosi Portugés no tuir mai hosi Indonézia katak sira sei iha pozitivu tebes. Atitude bá azilu politiku tanba ne’e klaru tebes. Ha’u submete ona dokumentu hotu iha ne’ebá. Tán ne’e ha’u-nia omólogu sira inklui, doutór José da Costa Ximenes mai hato’o bá portu modelu persekusaun polítika bá Sr. Teves,” Advogadu Topacio haktuir.
Governu TL Tenke Responsábiliza

Advogadu José da Costa Ximenes. Foto/Rogério Pereira Cárceres
Iha iha loron 13 fulan-Maiu liubá, Governu liuhosi ministériu justisa, halo ona desizaun atu estradita Fujitivu Teves Jr, fila-fali bá ninia país oríjen, hodi kumpri justisa no desizaun sira hotu enkamiña ona ba iha Prokuradór Jerál Repúblika nia Gabinéte atu halo prosesu Judisiál tuir lei haruka. Maibé, Advogadu José da Costa Ximenes, hatete, sé Governu Timor-Leste deside halo duni estradisaun bá Teves Jr, mak ikus mai mosu buat ruma, governu ida ne’e mak tenke responsábiliza hodi hatán bá mundu internasionál.
“Agora, buat ida mak ha’u hakarak hatete tán katak, Governu TL hakarak deside duni Teves fila bá Filipina, kazu akontese, nia fila, nia mate, governu Timor-Leste tenke responsábiliza,” José da Costa Ximenes hateten.
José Ximenes fundamenta, razaun nia dehan governu tenke iha responsábilidade bá sira-ninian kliénte, primeiru tanba iha Konstituisaun RDTL, Artigu 35, númeru 3 esplika klaru katak labele halo estradisaun bainhira iha país rekerente ne’e fó pena de morte ka kastigu to’o mate. Segundu, bainhira ema ninia país aplika pena perpetua (kastigu iha prizaun laiha rohan ka to’o mate). Terseiru, labele, bainhira Timor-Leste hatene katak, estradiza nia mak ema sei halo tortura bá nia, ema sei halo tratamentu kruel no dezumanu bá nia, mak nia mate, ne’e konstituisaun la fó fatin para Timor-Leste atu estradita.
Antigu Prokuradór Jerál Repúblika RDTL nian ne’e esplika, iha konstituisaun la mensiona kona-bá garantia ne’e oinsá. TL mós ratifika konvensaun internasionál primeiru kona-bá Abuizisaun pena de morte, para labele aplika pena de morte. Apaga tiha pena de morte. Alende ne’e, TL mós ratifika nu’udár estadu parte hosi país ne’ebé maka la konkorda ho aplikasaun buat ida tortura, tratamentu kruel, no dezumanu ne’e.
“Ne’e ita-nian responsábilidade morál no polítika iha komunidade internasional nia oin. Loos ka lae. Aat liután ita nia líder sira ne’ebé simu tiha valór boot-boot sira ne’e depois ita komesa estradita, tanba ne’e mandadu internasionál, interpol be ita tenke halo,” nia kestiona.
Haree bá prosesu sira ne’ebé mak dadaun ne’e la’o iha TL, liu-liu foin lalais Tribunál Rekursu fó prazu bá loron ualu nia laran atu advogadu liu-liu Filipinia no TL atu bele foti pozisaun ruma hodi halo auto-defeze bá sira-nian kliente. Nune’e, Advogadu José Ximenes dehan, bainhira kompleta tiha prazu legál ida ne’e, sira hato’o sira-ninian pozisaun hodi halo auto-defezea bá sira-nian kliénte.
“Purtantu, loron ualu ne’e, depois de monu iha kuarta semana oin. Antes loron ualu ne’e, ami sei aprezenta ami nia pozisaun. Tanba ami nia kliente la konkorda. Tuir lei, kuandu la konkorda, ita tenke hato’o ita pozisaun eskrítu no submete bá iha Supremu Tribunál de Justisa, para atu haree nia kompeténsia bá julga kazu estradisaun iha faze judisial,” José Ximenes esplika.
Tuir lei númeru 15/2011, Advogadu sira nian pozisaun ne’e sei haruka bá Ministériu Públiku para hato’o sira nia pontu de vista, kona-bá sira-ninian pozisaun ne’e iha loron-lima nia laran, molok hakat tán bá faze sira tuir mai.
“Ita hein to’o lai pozisaun ida ne’e to’o fim lai, Purke, depois de ida ne’e, sei tama tán bá faze audisaun tán. Ne’e hanesan prosesu julgamentu ka audisaun ida tán. Ne’ebé, ha’u hanoin ne’e tékniku liu, oras ida ita faze pur faze. Agora ha’u esplika lai inisial ida-ne’e para ita-boot sira akompaña,” José Ximenes hateten bá jornalista sira.
Dezkontente ho Deklarasaun PR Ramos-Horta
Iha loron 13 fulan-Maiu, foin laliais, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, deklara katak, fujitivu Arnolfo Teves Jr la elejivel atu hetan azilu polítiku iha Timor-Leste, tanba nia hetan mandadu internasionál.
Lee Mós: Ramos-Horta Apoia Desizaun Governu Halo Estradisaun bá Fuzitivu Arnolfo Teves Jr

Advogadu Ferdinand Topacio zoom interviewing ho jornalista Timoroan sira ne’ebé fasilita husi Advogadu José da Costa Ximenes iha Díli, Sesta, (24/05/2024). Foto/Rogério Pereira Cárceres
Hatán bá ida-ne’e, Advogadu José da Costa Ximenes dehan, Interpol buat ida. Buat seluk mak, bainhira mandadu internasionál mai to’o iha Timor-Leste tenke la’o tuir prosesu liu-liu prosesu administrativu, no mós prosesu judisial ne’ebé tenke hakru’uk bá konstituisaun RDTL no bá lei, no mós bá konvensaun internasionál.
Advogadu Timoroan ne’e dehan, xefe estadu José Ramos-Horta nia hanesan primeiru majistradu do país, tanba nia mak hanesan emboot liu bá majistradu judisial no majistradu ministériu públiku ninian. Prezidente repúblika mak nomeia prokuradór jerál, no nomeia prezidente supremu tribunál de justisa. Deklarasaun ida ne’ebé prezidente repúblika fó, ne’e devia rezerva hela. Labele ida ne’e, tanba opiniaun polítika ida ne’ebé halo ne’e hanesan hosi parte advogadu triste tanba xefe estadu.
La’os de’it hanesan xefe estadu, maibé, Ramos-Horta nu’udár ativista polítiku Timor-Leste nian ida-ne’ebé, hamutuk ho Bispu Carlos F.X. Belo, simu Premiu Nobel bá Pás iha tinan 1996 tanba sira-nia esforsu atu lori pás no independénsia ba Timor-Leste, durante kontrolu Governu Indonézia nian hosi 1975 to’o 1999.
Ema ida ne’ebé tinan barak luta bá direitus umanus. José Ximenes dehan, nia otas no kapasidade la-hanesan ho prezidente repúblika. Mais hanesan advogadu, ohin, nia hahú karreira bá fali hanesan advogadu, hahú oin-nusá defende ema nia direitu iha kontestu oitoan. Tanba ne’e, loloos xefe estadu José Ramos-Horta rezerva hela nia deklarasaun sira, tanba ida ne’ematéria ida ne’e mós matéria governu no matéria tribunál ninian, la’ós matéria ne’ebé monu iha prezidente nia liman.
“Deklarasaun antesipadas hanesan ne’e, ne’e ha’u hanoin halo ami hanesan advogadu, ita triste. Depois, povu Filipina komesa tau iha Facebook, iha fati-fatin, prezidente aseita ida hanesan ne’e, apezar desizaun judisial seidauk sai. Ida-ne’e, ha’u hanoin, hosi pontu de vista legál, ha’u hanesan advogadu, dala-ida ha’u sente triste, purke sua-exelénsia prezidente da repúblika iha tinan naruk nia iha koñesimentu kona-bá saida mak direitu umanus, nia taka matan mós nia bele komprende. Buat sira ne’e hotu nia komprende,” José Ximenes hateten.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
You may like
Justisa & Krime
PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian
Published
8 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026) Díli– Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés) finaliza ona ezame bá objetu sira husi Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) ne’ebé rekolla iha buska no apreensaun ba dirijente Timor GAP,E.P ho inisiál AC nia rezidénsia.
Justisa & Krime
CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL
Published
10 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026), Díli– Komisaun Anti-Korrusaun (CAC-sigla Portugés) hahú halo averiguasaun bá kazu rekrutamentu kadete foun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) .
Justisa & Krime
Ema ho Podér Polítiku Proteze no Fó Kondisaun Ba Fujitivu Kalumban Mali iha Timor-Leste
Published
11 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026), Díli– Kazu fujitivu Kalumban Mali ne’ebé deskonfia falsifika dokumentu hodi hetan nsionalidade Timor ho naran Leonardo Benigno Tilman, sai sensitivu no dilemátiku ba Polísia Sientifiku Investigasaun Krminál (PCIC, sigla portugés) tanba ema ho podér politíku no ema balun tan ho pozisaun boot mak proteze no fó hela kondisaun ba Kalumban Mali hodi la’o livre iha Timor-Leste.

PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian

PNTL Halo Buska no Apreensaun Ba Xinés Na’in-18 iha Fomento I

CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL

Ema ho Podér Polítiku Proteze no Fó Kondisaun Ba Fujitivu Kalumban Mali iha Timor-Leste

Konsellu Ministru Aprová Projetu Rezolusaun Kona-Bá Konta Satélite Tasi Nian

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Defeza & Seguransa1 week agoGovernu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Polítika1 week agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Saúde1 week agoMinistra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha
Nasionál2 days agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Opiniaun2 days agoTimor-Leste Sai Uma Na’in Simeira ASEAN 2029 no Lisaun balun hosi Malázia
Nasionál1 week agoÍndise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180








