Defeza & Seguransa
Deskonfia, Pesoál Membru PCIC Husu Osan bá Oan-mane Fujitivu Teves Jr
Published
2 years agoon

Hatutan.com, (08 Abríl 2024), Díli-Deskonfia, ema ida ho lian atu hanesan pesoál membru Polícia Ciêntífica e de Investigação Criminal (PCIC) husu osan $2,000 bá fujitivu Arnolfo “Arnie” Alipin Teves Jr nia oan-mane atu bele fó seguransa másima bá Teves Jr ne’ebé oras ne’e kumpre hela prizaun preventiva iha Prizaun Becora, Díli.
Lee Mós: Fujitivu Arnolfo Teves Jr, Komete Krime Asasinatu iha Filipina Subar iha Timor-Leste

Ilustrasaun komunikasaun iha WhasApp. Foto/Repro
Liuhosi gravasaun entre membru pesoál PCIC ho Teves Jr nia oan mane iha komunikasaun WhatsApp ne’ebé Hatutan.com asesu hatudu pesoál ida nu’udár membru PCIC liga direta bá Arnolfo Teves Jr nia oan mane hodi husu osan ho garantia atu bele fó seguransa ida másima bá Teves Jr iha prizaun laran no mós iha li’ur hosi prizaun.
“Hanesan ne’e. Ha’u mak foin lalais fó seguransa di’ak ba ó-nia aman. Tan ne’e, sira mós la husu ha’u, maibé ha’u hanoin katak karik ita-boot sira fó osan bá sira tanba sira bele fó seguransa sein-pursentu bá imi-nia aman,” pesoál membru PCIC ne’e lia-tuun bá Teves Jr nia oan mane liuhosi komunikasaun WhatsApp ho lian Ingles.
Pesoál membru PCIC ne’e hateten bá Teves Jr nia oan mane katak Xefe Guarda Prizional iha Becora orienta ona atu sira-nia membru na’in-tolu ka haat mak sei fó seguransa ho másimu bá Teves Jr durante iha prizaun. Maibé, sei reforsa ho parte PCIC asegura hosi li’ur, no Guarda Prizional sira mak asegura di’ak liu iha laran.
“Entaun, horiseik imi haree ha’u ko’alia ho diretór nasionál prizaun nian, tanba ne’e foin lalais ne’e nia orienta tiha ona sira-nia membru na’in tolu ka haat mak fó seguransa bá imi-nia aman. PCIC fó seguransa iha li’ur, maibé iha iha laran, guarda priozionál mak fó seguransa,” pesoál membru PCIC ne’e haktuir bá Teves Jr nia oan mane ho lian ingles.
Relasiona ho informasaun ne’e, Segunda (08/04/2024), ha;e’u tulu 10:00 Otl, Hatutan.com tenta halo konfirmasaun ho diretór PCIC, Vicente Fernandes e Brito, maibé, nia parte hatán katak, laiha tempu atu koalia ho média sira, tanba sei okupadu ho servisu seluk.
Iha sorin seluk, diretór ezekutivu HAK, Feliciano Araújo, hateten liga ho aktu intervensaun hosi pesoál membru PCIC ne’e iha mandatu boot tolu ne’ebé maka tuir loloos sira tenke hala’o ho di’ak sira-nia kna’ar lorloron. Ida maka koalia kona-bá money loundry (pencucian uang), kombate tráfiku umanu, no kombate krime terrorizmu.
“Ha’u hanoin, ida-ne’e maka ha’u lakohi atu dada halo konkluzaun no fó julgamentu bá ida-ne’e, maibé, iha buat ida maka, ha’u hanoin, agora, to’o iha parte ida ne’e, sé rasik mak iha kompeténsia atu bele halo investigasaun bá ida-ne’e,” diretór ezekutivu HAK, Feliciano Araújo hateten bá jornalista sira iha kna’ar fatin Farol.
Diretór HAK ne’e hateten hosi atitude ida nia lakohi temi instituisaun PCIC ninia naran, maibé karik, sé pesoál membru PCIC ne’ebé maka viola regras iha PCIC nian, liu-liu hakarak atu buka benefísiu ho instituisaun ne’ebé nia hakna’ar aan bá, ida-ne’e la’ós tempu ona ninia fatin mak iha ne’ebá.
“Di’ak liu, hatudu katak ida-ne’e la serve bá ha’u, para atu servisu ho ida-ne’e, di’ak liu ha’u para. Tanba ita hakarak atu tane duni instituisaun refere ne’e ho ninia profesionál. Profesionalizmu bá iha instituisaun refere ne’e tenke tau aas,” nia hateten.
Sé haree hosi mandatu boot tolu PCIC nian karik membru pesoál PCIC ne’e hatudu hahalok ne’ebé la tuir mandatu no kompeténsia hatuur, ida-ne’e PCIC viola ona, ne’e signifika membru ne’e rasik la kumpri ona regra sira ne’ebé mak insituisaun iha.
“Bá ami, ha’u hanoin ida-ne’e la-mentável. Sé ita hakarak atu dedika ita-nia aan laiha vontade, ha’u hanoin, fatin la’ós iha PCIC. Ne’e dala-ida tán, ha’u la’ós atu julga instituisaun refere, maibé pesoál membru ida ne’e la serve atu kontinua servisu iha ne’ebá,” Feliciano lamenta.
Haruka Fila Teves Jr Bá Nia Rai

Diretór Ezekutivu Luta Hamutuk Jose Alves da Costa. Foto/Lazaro Pereira Quefi
Luta Hamutuk husu Governu atu haruka fujitivu Arnolfo Tevez Jr nu’udár sidadaun estranjeiru ho nasionalidade Filipina ne’e fila fali bá nia rai no tenke loke investigasaun bá pesoál membru PCIC ne’ebé husu osan bá Teves Jr nia família atu próteze seguransa bá Teves Jr durante iha prizaun iha Timor-Leste.
Tuir lei la permite atu simu ema kriminozu sira ne’ebé mak halo krime iha rai ida atu mai subar fali iha Timor-Leste tanba ne’e agora daudaun fujitivu ida hosi sidadaun Filipina ne’e asegura hela iha prizaun Becora, piór liu tan, pesoál balu husu osan bá nia família hodi asegura liután seguransa bá nia iha Timor-Leste. Ne’e impaktu boot bá iha futuru katak aban-bairua kriminozu sira hosi nasaun hotu-hotu ne’e bele mai subar iha Timor.
“Uluk ita nia Prezidente Repúblika mak atu fó fatin atu asegura ema refujiadu sira hosi nasaun seluk atu mai hela iha ne’e, mas ida-ne’e de’it ita labele ona, piór liu ema próteze fali kriminozu sira ne’e labele tanba ita hatene nia komete krime ona. Ha’u husu atu Governu haruka fila bá nia rai urjente tanba ne’e ema at ida. Atu ba iha ne’ebá mak mate ka moris ne’e konsekuénsia ninian, ita tenke haruka fila tanba ida-ne’e lisaun bá ema kriminozu sira seluk katak ita halai bá subar iha Timor mós la seguru,” Diretór Ezekutivu Luta Hamutuk Jose Alves da Costa hateten bá Hatutan.com iha nia servisu fatin, Farol-Díli.
Luta Hamutuk nia parte haree katak Timor Leste ne’e la’ós fatin atu halibur ema kriminozu hosi rai oioin, tanba ne’e husu bá hotu-hotu tenke iha hanoin ne’ebé pozitivu atu labele fó espasu bá kriminozu hosi nasaun ne’ebé de’it atu mai subar an fali iha ne’e.
Fujitivu hosi Organizasaun Internasionál Polísia Kriminál (INTERPOL, sigla ingles) ho naran kompletu Arnolfo Teves Jr (Arnolfo “Arnie” Alipit Teves Jr.), nasionalidade Filipina, Kinta loraik, 21 fulan-Marsu 2024, ekipa konjunta autoridade polisiál Timor-Leste kaptura iha área balun iha Díli laran.
Fujitivu ho estatutu red notice hosi INTERPOL ne’e envolve iha krime korrupsaun, krime asasinatu no kazu indísiu kríme terrorízmu iha Filipina.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres/Lazaro Pereira Quefi
You may like

Deskonfia, Familiarizmu iha Rekrutamentu Kadetes Foun PNTL

Deskonfia, Korrupsaun iha Fornesimentu Karreta Bucket Truck EDTL, E.P

Deskonfia, Abuzu Podér no Korrupsaun iha Mundu Jornalista Timor-Leste

Deskonfia, MS ho FDCH Prátika Familiarizmu iha Bolsa Estudu

Deskonfia, Abuzu Podér no Korrupsaun iha Projetu Konstrusaun Edifísiu Sentral RTTL,E.P

Deskonfia, Pesoál Membru PNTL Na’in-haat Envolve iha Importasaun Fogete Ilegál
Defeza & Seguransa
Joven Ida husi Maubisse Mate Mistériu iha Merkadu Taibessi
Published
1 day agoon
19/02/2026
Hatutan.com, (19 Fevereiru 2026), Díli– Joven ida ho naran inisiál AXdR no ho idade tinan 33 husi Postu Administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaro, Kuarta kalan (18/02/2026), mate mistériu iha haris fatin laran Merkadu Taibessi, Díli.
Defeza & Seguransa
Governu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025
Published
1 week agoon
11/02/2026
Hatutan.com, (11 Fevereiru 2026), Díli-Reuniaun Konsellu Ministru (KM), Kuarta (11/02/2026), iha Palásiu Governu, deside suspende rekrutamentu ajente Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) foun ba tinan 2025 tanba deskonfia iha pratika favoritizmu no familiarizmu iha prosesu selesaun.
Defeza & Seguransa
FM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL
Published
2 weeks agoon
10/02/2026
Hatutan.com, (10 Fevereiru 2026), Díli-Polémika iha rekrutamentu kadete Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’ebé deskonfia hamosu pratika favoritizmu no familiarizmu, lori Fundasaun Mahein to’o iha konkluzaun ida katak Ministru Interiór (MI), Francisco da Costa Gusterres, laiha kapasidade atu organiza no foti desizaun. Nune’e, tenke lori fali to’o Konsellu Ministru mak tenke foti desizaun.

PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian

PNTL Halo Buska no Apreensaun Ba Xinés Na’in-18 iha Fomento I

CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL

Ema ho Podér Polítiku Proteze no Fó Kondisaun Ba Fujitivu Kalumban Mali iha Timor-Leste

Konsellu Ministru Aprová Projetu Rezolusaun Kona-Bá Konta Satélite Tasi Nian

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Defeza & Seguransa1 week agoGovernu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Polítika1 week agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Saúde1 week agoMinistra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha
Nasionál2 days agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Opiniaun2 days agoTimor-Leste Sai Uma Na’in Simeira ASEAN 2029 no Lisaun balun hosi Malázia
Nasionál1 week agoÍndise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180













