Connect with us

Nasionál

Sekretáriu Jerál ASEAN Halo Enkontru ho Membru Governu TL

Published

on

Hatutan.com, (02 Abríl 2024), Díli-Hafoin hala’o tiha enkontru kortezia ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Parlamentu Nasionál no ho  Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha idaidak nia fatin servisu, Sekretáriu Jerál Association of Southeast Asian Nation (ASEAN), Kao Kim Hourn, kontinua  enkontru ho membru Governu sira iha estrutura IX Governu Konstitusionál nian.

Lee Mós: Kao Kim Hourn Garante Timor-Leste Sai Membru Plenu ASEAN

Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, kontinua enkontru ho membru Governu iha Salaun Miniteriu Finasas, Díli, Tersa (02/04/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa

Enkontru  ne’ebé hala’o iha Salaun Ministériu Finansa, Díli, Tersa (02/04/2024),  lidera hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómia no Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay, hodi ko’alia kona-bá oportunidade no dezafiu sira adezaun Timor-Leste ba organizasaun rejionál ne’e.

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay iha nia diskursu hateten enkontru ida-ne’e hatudu Timor-Leste nia kompromisu atu sai membru ASEAN iha  tinan 2025.

Advertisement

Timor-Leste nia jornada atu sai membru ASEAN forma ona dezde 2011, apezar dezafiu sira ne’ebé Timor-Leste enfrenta  ne’e sai hanesan prosesu ida  bá dezenvolvimentu  Timor-Leste nia adezaun bá ASEAN.

Francisco Kalbuadi Lay  lori Governu nia naran no membru governu tomak ne’ebé prezente iha enkontru ne’e  hakarak agradese ba Sekretáriu Jerál ASEAN ne’ebé hamriik ho firme hodi tulun prosesu Timor-Leste nia adezaun bá ASEAN.

“Ami apresia tebe-tebes peritu tékniku sira husi Sekretariadu ASEAN  nian, ne’ebé fó apoiu tékniku bá Timor-Leste. Ita-boot sira fahe ita-boot sira-nia esperiénsia no koñesimentu sai ona benefísiu ida bá  prosesu tomak adezaun Timor-Leste nian bá ASEAN. Ami mós aselera ona servisu sira iha akordu  xave sira ne’ebé  maka sai alvu atu bele komesa negosiasaun ho ASEAN  nia korpu sektoral sira,” Francisco Kalbuadi Lay  hateteten iha nia diskursu.

Vise-Primeiru-Ministru hatutan IX Governu Konstitusionál kompromete atu  bele kumpre obrigasaun finanseiru  hotu-hotu, hodi integra bá ASEAN ne’ebé define ona iha road maps,  ne’ebé bele apoiu Timor-Leste nia partisipasaun ativu iha sorumutuk sira ASEAN nian.

Timor-Leste iha mós  preparasaun másimu iha área infraestrutura liga ho setór   sira importante ne’ebé kobre área teknolojia, estatístiku, alfándega no mós setór xave sira hanesan kabu submarinu, estensaun bá aeroportu  atu bele garantia movimentasaun transporte aéreu no hafasil kometividade iha nivel rejionál no internasionál.

Advertisement

Sekretáriu Jerál ASEAN Kao Kim Hourn iha nia intervensaun hateten haree katak Timor-Leste iha mós Sudeste Aziátiku no importante tebes atu bele hola parte bá ASEAN, ne’ebé nu’udár organizasaun rejionál iha Sudeste Aziátiku ida-ne’e.

Dezde Timor-Leste halo aplikasaun atu tama iha ASEAN 2011, tuir nia haree katak Timor-Leste hatudu seriedade  ne’ebé komplexu ho dezafiu oioin, maibé kontinua halo esforsu atu bele sai membru pleniu iha 2025.

“Viazen Timor-Leste nian atu tama bá ASEAN  atinje ona pontu  prinsipál sira no lider ASEAN sira konkorda  atu Timor-Leste hola  parte iha ASEAN nu’udár membru ba dala-XI ne’e atu hatudu  kompromisu ASEAN nian bá eskluzividade, pás, estabilidade no  promove toleránsia relijiozu. ASEAN rasik  iha progresu ne’ebé di’ak tebes  iha komunidade ASEAN nian  hatudu Reziliénsia  no promove bem estar estadu membru sira,” Sekretáriu Jerál ASEAN Kao Kim Hourn hateten.

Nia hatutan ASEAN iha papél boot bá diálogu iha rejiaun Ázia Pasífiku no iha forum diplomátiku  no konferénsia sira ASEAN nian sempre ho objetivu ba harii dame entre ASEAN no mós parseiru sira seluk.

Nia afirma mós katak iha tinan kotuk Timor-Leste partisipa iha  enkontru liu 500 ASEAN nian iha liña Ministerial sira, ida-ne’e hatudu Timor-Leste nia kompromisu atu adere bá ASEAN.

Advertisement

Kao Kim Hourn subliña mós katak kapasitasaun bá ofisiál estadu sira ne’ebé  nesesáriu  atu  nune’e iha kada enkontru  bele iha negosiasaun bá adezaun Timor-Leste nian.

ASEAN iha ona parseiru diálogu hamutuk 11 iha mundu tomak hanesan iha Estadu Unidus Amerika, Xina, Korea do Sul, Nova Zelándia, Austrália, Kanada, Rusia, Brazil no mós Fransa inklui parseiru sira seluk.

Durante diálogu ne’e membru governu sira ida-idak hato’o sira nia preokupasaun, sujestaun no pergunta liga ho area komérsiu, indústria, petróleu, ekonomia, saúde, edukasaun no mós área nesesáriu sira seluk hodi haree bá vantajen no benefísiu sira hosi Timor-Leste nia adezaun bá ASEAN.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Karta Pastorál Ba Páskua 2026, “Nia hadomi ninian sira to’o rohan” (Jo 13,1)

Published

on

By

Hatutan.com, (22 Marsu 2026), Díli–Na’ilulik, diákunu, madre, irmaun, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu ne’ebé hakaran di’ak, Páskua  mak wé matan fiar sarani nian. Iha Páskua, Maromak hatudu ba Nia povu mistériu domin rohan la’ek hahú hosi Ejiptu to’o Jeruzalem, husi Moizés to’o Jezús Kristu.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Xanana Lori Governu no Povu Nia Naran Hato’o Ksolok Idul Fitri Ba Musulmanu Tomak

Published

on

By

Hatutan.com, (20 Marsu 2026), Díli– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, lori IX Governu Konstitusionál nia naran no lori povu Timor-Leste nia naran hato’o ksolok Indul Fitri 1447 Hijriah ba musulmanu sira hotu.  

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Governu Sei Haruka Dokumentu Legál ba PGR Hodi Hahú Halo Investigasaun Ba Ró Haksolok-Aviaun Twin Otter

Published

on

By

Hatutan.com, (19 Marsu  2026), Díli- Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (19/03/2026), informa  kompañia  Auditóriu Internasionál Ernst & Young, haruka relatóriu no dokumentu legál mai Governu Timor-Leste kona-bá akizasaun aviaun Twin Otter ho Ró Haksolok, maka Governu sei haruka ba Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) hodi hahú halo investigasaun.

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending