Connect with us

Nasionál

Funsionáriu EDTL,E.P Na’in-150 Halo Petisaun Kontra Superiór Sira Tanba Ko’a Sira-Nia Saláriu 50%

Published

on

Hatutan.com, (31 Janeiru 2024), Díli—Funsionáriu antigu sira  iha Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públiku (EDTL,E.P) hamutuk na’in-500 hakfodak no triste ho realidade, ohin loron, ko’a sira-nia saláriu kada ema 50%.

Lee Mós: Remunerasaun $6.500 Kada Fulan, Prezidente EDTL, E.P: “Husu Bá Ida-Ne’ebé Fó Servisu Ha’u”

Karta protesta hosi Funsionáriu EDTL,E.P na’in-500 ne’ebé sira-nia salariu koa to’o 50% kada ema. Foto/Repro

Situasaun sira ne’e afeta direta bá funsionáriu nivel tékniku profisionál hamutuk na’in-500 EDTL,E.P iha nasionál no munisípiu sira, ne’ebé maioria simu posse iha tinan 2008 ho tinan 2014.  Sira balun hola inisiativa hasoru direta prezidente EDTL,E.P, Paulo da Silva, hodi husu justifikasaun, maibé la iha esplikasaun klaru.

La satisfás ho esplikasaun hosi prezidente EDTL,E.P nian ne’e, funsionáriu antigu EDTL,E.P nian hamutuk na’in-150 ne’ebé servisu iha Díli reprezenta nia maluk sira ne’ebé hala’o hela servisu iha munisípiu halo karta protesta ka petisaun  bá Prezidente EDTL,E.P, Paulo da Silva ho Prezidente Komisaun Ezekutivu EDTL,E.P.

Advertisement

Karta ho nia asuntu Ezijénsia bá revizaun nivel kategoria & nivel salariál funsionáriu EDTL, E.P bazeia bá despaxu númeru 105/GMOP/2022 ne’e hato’o mós koñesimentu bá    Ministru Obras Públika (MOP), Samuel Marçal ho Sekretáriu Estadu Eletrisidade no Agua, Santos Noronha.

Funsionáriu sira ne’ebé sente sofre hosi polítika ko’a sira-nia saláriu kada ema 50% hosi sira-nia saláriu báziku ne’e la simu no husu klarifikasaun hosi Prezidente EDTL,E.P, Paulo da Silva. Maibé to’o agora seidauk fó esplikasaun no sira mós sente duvida tanba bainhira EDTL,E.P estabelese kontratu indeterminadu ho sira iha Janeiru ne’e, la iha kláuzula ida mensiona sira ida-idak nia  saláriu ka remunerasaun.

Iha karta petisaun ne’e, funsionáriu sira ne’ebé sira-nia saláriu ko’a fó tempu bá prezidente EDTL,E.P, Paulo da Silva, atu bele esplika iha tempu badak nia laran no bainhira la hetan resposta pozitiva, sira sei avansa kazu ne’e hodi hetan justisa no lia-loos.   

Iha Segunda to’o Kuarta (29-31/01/2024), Hatutan.com tenta ona bá halo konfirmasaun direta ho Komisáriu Ezekutivu Servisu Koorporativu EDTL,E.P, Júlio de Jesus Gonçalves, iha nia servisu fatin, maibé nia seidauk bele  fó komentáriu tanba nia la iha informasaun kona-bá ida-ne’e.

Seluk fali, Hatutan.com mós tenta halo konfirmasaun ho Prezidente EDTL,E.P, Paulo da Silva, iha nia servisu fatin, Edifísiu EDTL,Caicoli, Díli, maibé seidauk bele atende jornalista tanba razaun okupadu ho servisu no enkontru importante sira iha EDTL,E.P.

Advertisement

Jornalista : Zita Menezes

Nasionál

FONGTIL Preokupa ‘Korruptór’ Kalumban Mali, Fujitivu Husi Indonézia Hetan Protesaun iha Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (09 Marsu 2026), Díli– Forum Organizasaun Noun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL)  preokupa situasaun ‘kurruptór’ Kalumban Mali sai hanesan fujitivu ka DPO (Daftar Pencarian Orang) Prokuradoria NTT ho Prokuradoria Jerál Repúblika Indonézia nian dezde tinan 2016 ne’ebé hetan protesaun iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Ramos-Horta Alerta Prepara Kondisaun Hasoru Krize Ekonómia Globál

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli–  Funu iha Médiu Oriente entre Amerika hamutuk ho Izraél hasoru Iraun sei afeta ekonomia global, tanba ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, alerta ona bá Govenrnu  prepara osan husi  fundu soberanu   hodi asegura importasaun ai-han no proteje povu, liu-liu sira ne’ebé kiak liu bainihra mosu  krize ho folin mdrkadu global ne’ebé aas no karun.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Funu iha Médiu Oriente Nia Impaktu Bele Alastra Mai Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Marsu 2026), Díli-Ministru Petroleu no  Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hateten funu iha Médiu Oriente to’o fulan oin nia  impaktu bele alastra mai Timor-Leste hodi fó influensia ba presu konbustivel,  mós impaktu maka’as ba iha ekonomia mundiál.

(more…)

Continue Reading

Trending