Connect with us

Nasionál

Sosiedade Sivíl Sujere Governu Investiga Abut Problema Molok Taka GAM-GAR

Published

on

Hatutan.com, (07 Novembru 2023), Díli—Sosiedade Sivíl liu hosi Forum Organizasaun Naun Govermentál Timor Leste (FONGTIL) sujere bá Governu halo uluk investigasaun bá abut hosi problema sira ne’ebé durante ne’e mosu iha fatin-fatin molok foti desizaun hodi taka Grupu Arte Marsiais (GAM) no Grupo Arte Rituais (GAR).

Diretór ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto hamutuk ho dirijente hosi organizasaun sosiedade sivil sira hala’o konferénsia imprensa hodi hatuur pozisaun kona-bá desizaun Governu atu taka Grupu Arte Marsiál no Arte Rituál, Tersa (07/11/2023). Foto: Leopoldina de Carvalho.

Sujestaun ne’e tanba Sosiedade Sivíl observa katak, problema la’ós foin akontese maibé ne’e nu’udar situasaun ne’ebé sempre repete, no Governu seidauk iha meius di’ak atu rezolve.

“Tanba saida mak situasaun sira ne’e kontinua repete hodi rezulta joven sira mate no sasan kontinua hetan estragus. Governu presiza halo konsultasaun ho parte hotu-hotu atu hatene kauza loloo hafoin bele foti desizaun,” Diretór ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto hateten  liu hosi konferénsia imprensa, Tersa (07/11/2023).

Iha fatin hanesan Diretór Assosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo mós husu Governu atu define loloos solusaun ne’ebé justu hodi ema hotu-hotu satisfáz tanba GAM no GAR hanesan rekursu ne’ebé Timor Leste iha.

Advertisement

“Presiza haree ida-ne’e la’ós jeneraliza de’it ba GAM. Se la’e ita taka tiha, situasaun seluk mosu mai ita dehan tán GAM mak halo, individuál mak halo maibé jeneraliza ba hotu-hotu,” Feliciano da Costa Araújo hateten.

Sosiedade sivíl husu bá Komisaun Reguladora Arte Marsiais (KRAM)  atu halo servisu ho di’ak liu, hodi halo intervensaun di’ak tanba ezisténsia KRAM nu’udár komisaun ne’ebé bele kontrola no regula arte marsiais, maski lider nasionál sira mai iha nasionál kumprimenta  malu ho kontenti maíbe situasaun iha terrenu kontinua iha konflitu.

Nune’e Governu tenki halo ezersisiu ne’ebé di’ak hodi bele komprende di’ak liu tán kauza ne’e, hodi  bele iha solusaun ida justu no klaru hodi responde problema hirak ne’e.

Ho preokupasaun hirak ne’e, FONGTIL hato’o rekomendasaun balun hanesan tuir mai ne’e:

  1. Governu liu hosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) inklui ministériu relevante sira atu halo intervensaun imediata hodi fó apoiu umanitáriu bá vítima inosenti ne’ebé sira nia uma no sasán sira hetan estragus iha suku Lourba ho Karabau postu administrativu Bobonaro, munisipiu Bobonaro.
  2. Husu Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) atu halo atuasaun ida ne’ebé rigorozu ho imparsialidade no independente nune’e bele hetan kauza loloos bá konflitu sira.
  3. Husu Governu atu revee Lei Orgánika PNTL atu hatudu profisionalizmu iha atuasaun sira kuandu mosu disturbiu bá órden públiku.
  4. Husu Primeiru Ministru atu konsisténsia ho deklarasaun hodi orienta Ministru Interiór no Ministru Defeza atu halo investigasaun bá membru PNTL no F-FDTL bainhira iha duni prova involve iha GAM no GAR.
  5. Husu bá instituisaun judisiáriu sira atu funsiona ho di’ak no efetivu liu-liu iha prossesu investigasaun no akuzasaun ba krime ne’ebé akontese deskonfia involve membru GAM no GAR.
  6. Husu Ministru Admistrasaun Estatal atu haree didiak papél autoridade lokál tuir Lei nú 9/2016, lei suku artigu kona-bá kompeténsia sira.
  7. Husu bá autór sira tenki koopera ho instituisaun Estadu atu bele hatán ba krime sira ne’ebé akontese.
  8. Governu tenki halo edukasaun sidadania bá joven sira atu bele hatene Lei sira hodi kontribui bá redusaun konflitu.
  9. Husu Governu liu hosi SEFOPE atu kria polítika oinsa atu bele fó formasaun bá joven sira, la’ós foka de’it bá rai liur maibé ba rai laran mós.
  10. Rekomenda ba Governu atu suspende temporariamente atividade GAM no GAR to’o hetan solusaun ida ne’ebé justu.
  11. Rekomenda ba Governu atu rekruta rekursu Pfisiál Polisia Suku ho nessesáriu atu bele responde ba nesesidade konflitu.
  12. Husu Ministeriu Justisa atu sosializa Lei Báziku kona-bá direitu fundamental tuir Lei inan hateten.
  13. KRAM presiza hala’o papél ho loloos atu regula GAM no GAR nia membru ne’ebé halo krime no Governu presiza avalia fali KRAM ninia servisu.
  14. Husu lider GAM no GAR sira atu kotrola membru sira ne’ebé halo problema no aplika regra sira ne’ebé define ona iha KRAM.

Jornalista : Leopoldina de Carvalho

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Karta Pastorál Ba Páskua 2026, “Nia hadomi ninian sira to’o rohan” (Jo 13,1)

Published

on

By

Hatutan.com, (22 Marsu 2026), Díli–Na’ilulik, diákunu, madre, irmaun, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu ne’ebé hakaran di’ak, Páskua  mak wé matan fiar sarani nian. Iha Páskua, Maromak hatudu ba Nia povu mistériu domin rohan la’ek hahú hosi Ejiptu to’o Jeruzalem, husi Moizés to’o Jezús Kristu.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Xanana Lori Governu no Povu Nia Naran Hato’o Ksolok Idul Fitri Ba Musulmanu Tomak

Published

on

By

Hatutan.com, (20 Marsu 2026), Díli– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, lori IX Governu Konstitusionál nia naran no lori povu Timor-Leste nia naran hato’o ksolok Indul Fitri 1447 Hijriah ba musulmanu sira hotu.  

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Governu Sei Haruka Dokumentu Legál ba PGR Hodi Hahú Halo Investigasaun Ba Ró Haksolok-Aviaun Twin Otter

Published

on

By

Hatutan.com, (19 Marsu  2026), Díli- Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (19/03/2026), informa  kompañia  Auditóriu Internasionál Ernst & Young, haruka relatóriu no dokumentu legál mai Governu Timor-Leste kona-bá akizasaun aviaun Twin Otter ho Ró Haksolok, maka Governu sei haruka ba Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) hodi hahú halo investigasaun.

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending