Connect with us

Nasionál

Xanana Firme Defende Kadoras Greater Sunrise Mai TL

Published

on

Hatutan.com, (14 Dezembru 2022), Díli—Negosiadór prinsipál bá Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão ho firmeza hodi kontinua defende dada Kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste (TL).

Kay Rala Xanana Gusmão.

Xanana Gusmão deklara pozisaun ne’e hodi hatán kona-bá karik sei nafatin apoia Governu liuhosi fó konsellu bá prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise ne’ebé antes ne’e nia rasik mak lidera to’o manán.

Lee Mós: MPM Rekoñese Involvimentu Xanana Gusmão Iha Prosesu Dezenvolvimentu Greater Sunrise

“Ha’u la fó konsellu, ha’u ne’e rayat ha’u fó konsellu bá Governu halo saida. Rayat la vale buat ida. Ha’u la fó konsellu tanba ema sira ne’ebá mesak matenek de’it. Ha’u nia pozisaun maka ne’e Kadoras mai Timor,” Xanana Gusmão hateten hafoin sorumutu ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, Kuarta (14/12/2022).

Advertisement

Sira ne’ebé ladun akompaña prosesu konsíliasaun nian, Lalika husu Xanana ninia apoiu, tanba nu’udár ema ida ne’ebé reprezenta, lori Estadu nia naran konsege tiha Fronteira Marítima, sira diskuti ho komisaun ho Austrália, ho kompañia sira durante fulan-neen ka liu tán hodi hatudu TL nia pozisaun kona-bá ida-ne’e.

Tratadu ne’ebé asina iha Nova Yorke ne’e depois de ekipa negosiasaun Fronteira Marítima konsege manán tiha buat sira ne’e hotu mak foin lori mai Sétimu-Governu, lideradu Marí Alkatiri konkorda tiha ho tratadu ne’e maka, haruka bá Sekretáriu Jerál. Iha Tratadu ne’e, iha akordu, iha tán aneksu sira ne’ebé temi hotu kona-bá ida-ne’e.

Durante prosesu ne’e tomak, Xanana ho ekipa hasoru-malu ho komisaun konsíliasaun besik tinan ida, hafoin konkorda malu tiha, maibé seidauk aprova tanba tuir regra Governu mak tenke aprova.

Nune’e, iha Sétimu-Governu mak aprova no Governu Australianu iha Cambera, depois haruka tratadu ne’e bá Nova Iorke.

“Maibé, antes buat ne’e bele mai to’o iha governu ida-idak, ami sei diskute kleur fali la fronteira ona, kona-bá Greater Sunrise. Ne’ebé, ha’u nia pozisaun iha ne’ebá, lalika husu apoiu, tanba ha’u nia pozisaun iha ne’ebá, loos tiha kedas ona, klaru ona dehan ida ne’ebá, tenke mai iha ne’e,” Xanana deklara.

Advertisement

Ho pozisaun Xanana nian iha tempu ne’ebá maka ikus mai konsege konvense Prezidente komisaun konsíliasaun ho tán advogadu ida hosi komisaun konsíliasaun ne’e, sira mai  TL no bá to’o Suai-Covalima.

“Ami esplika tanba sá mak ami defende argumentu sira ne’ebé ami lori bá iha ne’ebá. Sira fila-fali, ami bá fali to’o Singapura ne’ebá, konkorda hotu. Tanba buat sira ne’e mak la la’o, la konkorda malu, tratadu seidauk asina. Ne’e duni, pozisaun ha’u nian klaru tiha ona, klaru kona-bá ida-ne’e,” Xanana hateten tán.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

FONGTIL Preokupa ‘Korruptór’ Kalumban Mali, Fujitivu Husi Indonézia Hetan Protesaun iha Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (09 Marsu 2026), Díli– Forum Organizasaun Noun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL)  preokupa situasaun ‘kurruptór’ Kalumban Mali sai hanesan fujitivu ka DPO (Daftar Pencarian Orang) Prokuradoria NTT ho Prokuradoria Jerál Repúblika Indonézia nian dezde tinan 2016 ne’ebé hetan protesaun iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Ramos-Horta Alerta Prepara Kondisaun Hasoru Krize Ekonómia Globál

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli–  Funu iha Médiu Oriente entre Amerika hamutuk ho Izraél hasoru Iraun sei afeta ekonomia global, tanba ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, alerta ona bá Govenrnu  prepara osan husi  fundu soberanu   hodi asegura importasaun ai-han no proteje povu, liu-liu sira ne’ebé kiak liu bainihra mosu  krize ho folin mdrkadu global ne’ebé aas no karun.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Funu iha Médiu Oriente Nia Impaktu Bele Alastra Mai Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Marsu 2026), Díli-Ministru Petroleu no  Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hateten funu iha Médiu Oriente to’o fulan oin nia  impaktu bele alastra mai Timor-Leste hodi fó influensia ba presu konbustivel,  mós impaktu maka’as ba iha ekonomia mundiál.

(more…)

Continue Reading

Trending